Ovo je tek djelić zanimljivog istraživanja koje su dva portala, Achievers i Experience provela na 8.000 ovogodišnjih američkih diplomaca, a koje je objavio časopis Forbes. Kako priča ne bi ostala samo na tome, američku ‘Y generaciju’ usporedili smo s hrvatskom.
Pritom smo koristili rezultate istraživanja koja je portal MojPosao proveo od 2010. do 2012. godine: Profesionalna očekivanja mladih 2010., Istraživanje o društvenim mrežama 2011., Poslodavac prvog izbora 2011., Stanje na tržištu rada u regiji 2011. te podaci iz aplikacije MojaPlaća.hr, 2012.
Evo i rezultata:
1) Informacije o otvorenim radnim mjestima
SAD: Mladima je postavljeno pitanje da poredaju po važnosti šest metoda potrage za poslom. Gotovo 88% ispitanika izjavilo je da zamolbu šalju izravno kompaniji. Njih 73% tražiti će posao i putem ‘student-servisa’ dok će ih 72% posao u tu svrhu posegnuti za portalima za traženje posla ili događanjima koja su slična našem ‘Danu karijera’.
Hrvatska: Mladi, njih čak 95%, do informacije o poslu uglavnom dolaze putem internetskih portala. Njih 59% ovu vrstu informacija prikuplja i od prijatelja i/ili poznanika, dok fakultet kao izvor informacija koristi 27% mladih. Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje oglase traži 39% ispitanika, a među oglasima u tiskanim novinama njih 37%.
2) Društvene mreže i potraga za poslom
SAD: Iako nisu vodeće, društvene mreže sve su zastupljeniji alat u potrazi za poslom. Tako u SAD-u 35% mladih ove godine posao namjerava tražiti putem društvenih mreža, prvenstveno LinkedIn-a (za usporedbu, taj je postotak 2010. godine bio 5%). Istovremeno, 7% mladih planira tražiti posao putem Facebook-a, a 5% njih putem Twittera. Ovaj podatak ne čudi kada se uzme u obzir da 83% mladih, obuhvaćenih istraživanjem, koristi društvene mreže. Stoga je i njihovo korištenje društvenih mreža s ciljem traženja posla logičan nastavak priče.
Hrvatska: Prema Istraživanju o društvenim mrežama portala MojPosao, čak 80% posloprimaca koji koriste Internet ima profil na društvenim mrežama. Njih 96% ima profil na Facebooku, 34% na LinkedIn-u te 24% na Twitteru. Iako ga, kao i mladi Amerikanci, koriste u svrhu održavanja privatnih kontakata, 48% hrvatskih ispitanika društvene mreže koristi kako bi ostvarili poslovne kontakte. Njih 89% među kontaktima ima kolege iz svoje ili tvrtke u kojoj bi željeli raditi, 41% ima poslovne partnere, a 30% službene stranice svoje ili tvrtke u kojoj bi željeli raditi.
3) Što je presudno u odabiru posla
SAD: Iako ne čudi da je 51% mladih odgovorilo – plaća, zanimljivo je kako nije u pitanju najčešći odgovor. Većina studenata, njih 54% smatra da je prilikom izbora posla najvažniji kriterij: mogućnost profesionalnog usavršavanja, dok 51% njih daje prednost izazovnom poslu.
Hrvatska: Čak 77% mladih u najvećoj mjeri vodi računa o mogućnosti profesionalnog usavršavanja, dok 66% njih novac smatra drugim najvažnijim kriterijem. Sigurnost radnog mjesta pridobit će 44% mladih – 2009. ovaj kriterij nalazio se na četvrtom mjestu no, gospodarska kriza ‘pogurala’ ga je na treće.
4) Veličina nije važna
SAD: Američko istraživanje je pokazalo kako mladima (41%) nije važna veličina tvrtke u kojoj će raditi. Njih 36% najradije bi se odlučilo za tvrtki koja zapošljava između 26 i 500 ljudi dok 11% ispitanika ima želju raditi u kompaniji koja zapošljava manje od 25 ljudi. Svega 9% njih želi raditi u tvrtki koja ima 501 do 5.000 zaposlenika, a više od 5.000 kolega želi imati tek 3% ispitanika.
Hrvatska: Prema Istraživanju o poslodavcima prvog izbora, koje je portal MojPosao proveo krajem 2011. godine, mladi bi u najmanjoj mjeri htjeli raditi u tvrtkama u pretežno državnom vlasništvu (11%) te u privatnoj tvrtki u domaćem vlasništvu (9%) dok bi u znatno većoj mjeri od ostalih ispitanika htjeli raditi u stranoj instituciji (23%).
5) Koliko će dugo ostati kod vas?
SAD: Prema podacima američke nacionalne službe za zapošljavanje, prosječan mladi zaposlenik kod jednog se poslodavca zadrži godinu i pol dana. Ispitanici spomenute ankete (21%) očekuju da će kod svog prvog poslodavca ostati 5 godina. Njih 22% tvrde da će ostati dulje od 10 godina. Ovo je dobra informacija za poslodavce koji mogu dobiti vjerne zaposlenike ukoliko im ponude izazovno radno okruženje.
Hrvatska: Prema anketi portala MojPosao, 39% ispitanika posao bi voljelo promijeniti svakih 5 do 10 godina, dok bi 30% njih jednom poslodavcu ostalo ‘vjerno’ 3 do 4 godine. Tek je 4% ispitanika spremno za novog poslodavca svakih godinu dana, a značajan broj njih (27%) priželjkuje rad za jednog poslodavca do mirovine. Mladi su skloni češćim promjenama radnog mjesta u svrhu stjecanja raznolikog radnog iskustva, ali i zato jer im rad za jednog poslodavca brzo dosadi ukoliko izostaje mogućnost napredovanja i poslovnih izazova.
6) Kakvu ‘nagradu’ očekuju?
SAD: Ispitivači su zamolili mlade da zamisle kako rade za poslodavca koji ima predviđen sustav nagrađivanja izvrsnosti te da odgovore na pitanje: koju bi vrstu nagrade odabrali, da mogu? Njih 81% kao najatraktivniju nagradu istaknulo je – putovanje! Riječ je o generaciji koju ne zadovoljava priznanje “djelatnik mjeseca/godine”. Mladi žele nagradu koja njima osobno predstavlja vrijednost. Pa ipak, 92% američkih kompanija još uvijek dodjeljuje uokvirena priznanja i zahvalnice.
Hrvatska: Mladi Hrvati, njih 42%, od poslodavaca očekuju priznanje za obavljeni rad. Njih 32% očekuje mogućnost dodatne edukacije, ali i mogućnost povećanja plaće (16%).
7) Očekivanja od tržišta rada
SAD: Odgovor na pitanje: kakva vas poslovna budućnost očekuje nakon završetka studija? pokazalo je da je većina mladih, unatoč gospodarskoj krizi i velikoj nezaposlenosti, optimistična.
Hrvatska: Za razliku od kolega u regiji (Srbija i BiH) mladi u Hrvatskoj (34%) najviše vjeruju u pronalazak posla u roku jednog do tri mjeseca. Njih gotovo 47% smatra da je najbolje vrijeme za traženje posla još za vrijeme školovanja.
8.) A što je s plaćom?
SAD: Većina mladih (40%) smatra kako bi na svom prvom poslu godišnje trebali zaraditi između 50 i 75 tisuća dolara bruto plaće. Njih 36% očekuje godišnju bruto plaću između 25 i 50 tisuća dolara. Svega 4% ispitanika nada se plaći većoj od 100.000 dolara dok ostali ne znaju kakvu bi plaću očekivali. Ova očekivanja porasla su sukladno povećanju troškova življenja.
Hrvatska: Prema podacima aplikacije MojaPlaća.hr, ispitanici s manje od godinu dana radnog iskustva primaju prosječnu neto plaću koja je 17% niža od hrvatskog prosjeka (5.788 kuna).
Zaključak:
Kvalitetne zaposlenike teško je pronaći jer predstavljaju svega 10% radne snage, a svojim radom stvaraju 80% prihoda tvrtke, zaključuje Forbes. Takve ljude privući će konkurentna plaća, ali ono što će ih dugoročno zadržati kod poslodavca su mogućnost napredovanja i poslovni izazovi.
Mladima je plaća važna radi zadovoljenja osnovnih potreba kao što su hrana i krov nad glavom. Ipak, nije presudna. Ako plaća može zadovoljiti ove osnovne potrebe, dolazi do izražaja želja za rastom i razvojem na radnome mjestu, te potreba za izazovima. Važno je da poslodavci, prilikom selekcijskog postupka, kandidatima naglase upravo ove vrijednosti.
