MMF-ov izvještaj o vlastitoj učinkovitosti – s nama nema straha!

– Programi pomoći pomogli su zemljama da prevladaju najgori dio krize. Zemlje su MMF-ovim zajmom izbjegle krizu bankarskog sustava – zaključuje se u MMF-ovu izvještaju koji, kritičkim tonom, prenosi Wall Street Journal.

Različite politike izlaska iz krize

MMF nije ispisivao bjanko-čekove, to je svima jasno. Kriteriji su postavljeni striktno i nisu svi bili zadovoljni odlukama međunarodnog monetarnog policajca. Sjedinjene Američke Države, Kina i zemlje zapadne Europe poticane su da deficitom ojačaju razvoj svojih gospodarstava.

Za istočnu Europu nametnuti su suprotni standardi – štednja, katkad i drastična, trebala je pomoći prezaduženim ekonomijama u razvoju da održe financijsku stabilnost. Rizici na tim tržištima tako su umanjeni zahvaljujući političkim mjerama. Ipak, zemlje istočne Europe najviše su pogođene smanjenjem korporativnih prihoda.

Novi izazovi

Pred MMF-om stoga je bio novi, znatno složeniji zadatak. Više nije bilo dovoljno od europskih tržišta u razvoju zahtijevati smanjenje deficita i reduciranje trgovinskih barijera.

Kriza koju su te zemlje, kao uostalom i sve ostalo, uvezle iz razvijenih zemalja Zapada zahtijevala je novi pristup. Uz jačanje izvoza tih zemalja, MMF je morao paziti na financijsku stabilnost te opasnosti koje je nosila devalvacija nacionalnih valuta.

Tko je najlošije prošao?

Prema MMF-ovu dokumentu, zemlje koje „s najvećim problemima idu naprijed” jesu Latvija, Island i Ukrajina, svaka zbog svojih razloga.

Latvija nacionalnu valutu veže uz euro, čime gubi mogućnost devalvacije i s njome eventualnog pojačavanja izvoza. Island se muči s teškim teretom prezaduženosti, dočim Ukrajinu uz ekonomske probleme koče političke borbe.