MMF je predložio snažnije oporezivanje imućnog stanovništva, uključujući i mogućnost jednokratnog oporezivanja 10 posto njihova bogatstva kako bi države povećale proračunske prihode i vratile javni dug na razinu prije krize. U izvješću “Fiscal Monitor” – koje je izazvalo zaprepaštenje, šok i nevjericu u poslovnim krugovima u svijetu – MMF-ov odjel za fiskalna pitanja je sredinom listopada upozorio da su tradicionalni porezni izvori, poput PDV-a, uglavnom iscrpljeni. Nove prihode, preporučuje, treba tražiti u jačem oporezivanju međunarodnih korporacija, banaka te imovine i nekretnina najbogatijih koji su u dva-tri desetljeća enormno povećali svoju imovinu.
Smanjenje duga
“Da bi se razina javnog duga u 15 zemalja eurozone smanjila na 2007. godinu, bila bi potrebna porezna stopa od oko 10 posto na kućanstva s pozitivnim neto bogatstvom, izračunao je odjel MMF-a. Fond je upozorio da bi to bio jednokratni porez. Države, kaže, imaju na raspolaganju – kao krajnje mjere – i druge rizične mogućnosti za smanjivanje duga, a to je odbijanje njihova plaćanja, ili poticanje inflacije koja bi postupno obezvrijedila iznose dugova.”
U izvješću MMF više ne predlaže državama natjecanje u tome koja će poduzećima ponuditi niže poreze. Naprotiv, preporučuje im tješnju suradnju kako bi spriječile međunarodne kompanije poput Googlea i Starbucksa u izbjegavanju plaćanja porez na dobit. Zbog njihovih inventivnih operacija za izbjegavanje oporezivanja, američki proračun gubi najmanje 60 milijarda dolara godišnje, a proračuni zemalja u razvoju i do 20 posto potencijalnih prihoda, izračunao je MMF.
Fond smatra da blagostanje najimućnijih ne bi bilo bitno pogođeno ako se progresivne stope oporezivanja povećaju na 60 posto. Najbogatijih 10 posto kućanstava u razvijenim zemljama danas prosječno raspolažu s više od 50 posto nacionalnog bogatstva, a u SAD-u čak 75 posto, upozorava MMF. Umjesto povećavanja PDV-a, koje pogađa sve, a osobito siromašne, Fond predlaže državama cijeli spektar mjera kojima se mogu oporezivati banke, imovina i nekretnine najimućnijih, jer novca i prostora za proračunske prihode »ima na vrhu«.
“MMF time polaže temelj za globalnu konfiskaciju bogatstva, zbog čega će kapital i produktivni građani morati preseliti u azijske zemlje u kojima kapitalizam nastaje”, tvrdi Bill Frezza u časopisu Forbes.
Igra vatrom
Žestoko napadajući MMF, Forbes se pita zašto se ne predlaže rezanje državnih proračuna, “strukturne reforme socijalnih prava, koja funkcioniraju poput Ponzi-sheme i dovode nas u bankrot”. MMF se “igra vatrom”, jer »daje intelektualnu municiju za kazneno oporezivanje”, čime bi se iz nekih ljudi »istisnulo sve što je moguće«, dodao je Ryan Bourne, direktor za ekonomiju u britanskom Centru za političke studije, koji se pita: “Što se to događa u MMF-u?”.
Vodstvo MMF-a na čelu s direktoricom Christine Lagarde nije se ogradilo od spornog izvješća, nego je čak sudjelovalo u njegovoj medijskoj promociji prije desetak dana. MMF u tom izvješću i dalje traži fiskalnu konsolidaciju, ali i ublažavanje štednje kako se “ne bi ugrozio dugoročni ekonomski rast”.
