Ova Vlada do kraja mandata sigurno neće pokretati inicijativu za promjenama teritorijalnog ustroja, kojima bi se smanjio broj općina i gradova, a neće to sigurno niti iduća Vlada, kaže za Profitiraj.hr ministar Uprave Arsen Bauk, odgovarajući na pitanje je li u planu reforma teritorijalnog ustroja države. Riječ je o ideji koju stručnjaci često otvaraju kada se otvori pitanje o potrebi štednje, pogotovo zato što Hrvatska ima značajan broj općina koje vlastitim prihodima ne opravdavaju taj status.
Gotovo polovica općina nema uvjete za taj status
U Ministarstvu uprave doznajemo kako je za mandata bivšeg ministra, Davorina Mlakara, sastavljena opsežna baza podataka o gradovima i općinama, koja sadrži 270 podataka o svakoj jedinici samouprave. Ti podaci ostali su u Ministarstvu, potvrdio nam je Mlakar, a pokazali su da od 556 općina 273 nisu imale uvjeta za zadržavanje sadašnjeg statusa, s odgovornostima i poslovima koje lokalna sauprava treba obavljati. Dodaje kako je to dobra osnova za javnu raspravu, a o ideji ukidanja da je riječ o političkoj odluci koja svakako zahtijeva opsežnu prethodnu javnu raspravu.
HDZ-ova Vlada za to, očito, nije imala dovoljno hrabrosti u vrijeme kada je rejting stranke zbog otkrivenih afera u samom vrhu vlasti bio vrlo loš, no očekivalo se da će to biti jedna od mjera štednje u koju će krenuti SDP-ova Vlada. Nakon što se s takvom inicijativom nije krenulo na početku mandata, procjene su stručnjaka bile da se neće ni pokretati prije lokalnih izbora, no većina onih s kojima smo razgovarali isticala je kako bi se nakon izbora rasprava o izmjenama vjerojatno mogla otvoriti, kako bi se do idućih lokalnih izbora došlo i do novog zakona s novim uvjetima za status općine ili grada. Jedan od razloga za to je određeni broj gradova i općina koje nemaju vlastite prihode za financiranje nekih osnovnih potreba stanovništva, primjerice, vrtića, ali imaju po desetak i više zaposlenih u općini, a neki i službene automobile i vozače i nije logično da se zadržava njihov status.
Sustav nije rupa bez dna
“Možete slobodno napisati da sam pomalo alergičan na termin ukidanja općina”, kaže, međutim, aktualni ministar Arsen Bauk te dodaje kako je pitanje bi li se stanovnici nekih od tih općina složili s ocjenom da im općina nije potrebna. Dodaje kako Ministarstvo nastavlja s analizama stanja na terenu i kako je točno da su one pokazale da određeni broj općina ne može sam sebe financirati. “No, ne vidim razloga da govorimo o ukidanju. Postoje neka područja, primjerice, otoci, slabo naseljena područja, ili ona koja su bila pogođena ratom na kojima imamo takvih općina i normalno je da ih financira država, ne možemo ta područja preseliti iz Hrvatske. Osim toga, za većinu od tih općina građani se sigurno ne bi složili da nisu potrebne, a promjene bez njih nisu moguće”, kaže. No, to ne znači da sustav treba ostati rupa bez dna, dodaje ministar. “Obzirom da moramo osigurati da ne dođe do probijanja državnog proračuna, ne bih isključio da se nakon lokalnih izbora donese odluka o ograničavanju sredstava koja mogu biti usmjerena prema lokalnoj razini za općine koje ne funkcioniraju same. To će načelnicima ostaviti mogućnost izbora: da smanje masu plaća i tako zadrže broj ljudi ako su potrebni, ili da smanjuju broj zaposlenih“.
Puno ozbiljnija reforma sustava trebala bi se dogoditi “prirodno”, s projektom decentralizacije države i prenošenja novih poslova na lokalnu samoupravu, koju bi trebala pratiti i porezna reforma. Procejne stručnjaka idu za time kako bi to moglo dovesti do toga da općine i gradovi koji imaju problema s financiranjem sami zatraže spajanje s jačim centrima, kako bi na taj način osigurali bolje mogućnosti za razvoj. No, o tome kada bi se u takav projekt moglo krenuti za sada je teško govoriti.
