Kraj prošlog tjedna donio je još jednu rundu verbalnog okršaja Molova čovjeka u vrhu Ine i Hanfe. Predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott u intervjuu mađarskom časopisu HVG najgorljivije je ponovno kritizirao upravo regulatora tržišta, a iz Agencije su reagirali ništa manje oštro. Uz nesebičnu brigu za investitore i slabu aktivnost hrvatskog tržišta kapitala u kontekstu regulatorovih poteza, Aldott je optužio vodstvo Hanfe na čelu s Antom Samodolom za prekoračenja ovlasti i primjenu različitih mjerila.
Kome odgovara pat-pozicija?
Znakovito je da prvog menadžera Ine danas najviše frustrira i brine – regulator tržišta kapitala. Budući da je Vlada prije dva i pol mjeseca (uz malo pritisaka javnosti) imenovala povjerenstvo za pregovore s Molom o izmjenama Dioničarskog ugovora i redefiniranje strateškog partnerstva i upravljačkih prava, to bi je trebalo zabrinuti. Aldott je, naime, i u nedavnom intervjuu ovdašnjim novinama, neposredno nakon Vladinih odluka o smanjenju cijena plina za industriju i o oduzimanju nekih koncesija Ini za istraživanje nafte, pokazao više bunta na Hanfino posljednje rješenje kojim je produljena obustava trgovanja dionicama Ine nego na te poteze Vlade. Prema njima se postavio defanzivno i pomirljivo iako oni imaju izravniji utjecaj na poslovanje Ine.
Te Vladine odluke dijelom su sigurno motivirane pritiscima vezanima uz pregovaračke pozicije (što ne isključuje predizborne kalkulacije), kao što je drugoj strani barem dijelom u toj funkciji slučaj Dioki.
Međutim, vrijeme ne radi jednako za Vladu i za Mol kad je riječ o pregovorima. Vladi se žuri, ili bi trebalo, a Molu baš i ne. Zasad tempo – ako se o njemu uopće može govoriti – više ide u prilog Molu jer konkretni pregovori nisu ni počeli. Dodatni je problem što nema naznaka ni da se Vlada ozbiljno priprema; uz multidisciplinarni tim stručnjaka i angažiranje vrhunskih (inozemnih?) specijalista za potrebe ekspertiza.
Skida se obustava – što se promijenilo?
Vrijeme ne radi za Vladu i zato što će za oko mjesec dana biti skinuta obustava trgovanja dionicama Ine koja s manjim prekidom traje praktički od ožujka. Nakon što je Hanfa Ini potkraj srpnja, a nakon potupka izravnog nadzora, izdala Rješenje Ini s jasnim naputcima za usklađenje internih akata vezanih uz postupanje s povlaštenim informacijama, Ina će to nesumnjivo ažurno ispuniti.
Kad se u rujnu skine blokada trgovanja Mol će moći legalno i nesmetano nastaviti kupovati dionice Ine na burzi, načelno nam potvrđuju u Hanfi. Mol u rukavu ima i tzv. call opciju za 1,6 posto dionica Ine koje su kupile razne off shore kompanije s Cipra, a koju samo treba i formalno odraditi.
Vlada bi se, dakle, uskoro mogla naći u neugodnu položaju, s daleko lošijim pregovaračkim pozicijama za osiguranje zaštite energetske sigurnosti Hrvatske, za koju je Ina s oko 60 posto energetske potrošnje zemlje od presudne važnosti. Oslanjanje na pojedine istrage nije najuputnije jer one znaju dugo trajati. Usto, mađarsko državno odvjetništvo je u slučaju zahtjeva da se u vezi sa sumnjama za mito (proces protiv Ive Sanadera) ispita šef Mola Zsolt Hernadi pokazalo da se zasad drži ‘viših nacionalnih interesa’.
To što domaća pravosudna tijela ispituju zakonitost i uvjete ustupanja upravljačkih prava kroz tzv. Dodatak Ugovoru iz siječnja 2009. i što se posljedice tog akta donekle mogu sanirati i na temelju Hanfinih nalaza i rješenja, ionako ne rješava problem vlasničkih prava u smislu upravljanja i nadzora nad Inom. Još manje to mogu biti adrese za problem cjelovite energetske politike. Za to je nadležna samo Vlada koja, kako ističu analitičari, za početak treba raščistiti nešto što je trebalo još u pretpristupnim pregovorima. To je pitanje treba li postojeći Zakon o privatizaciji Ine iz 2003. godine izmijeniti u dijelu koji predviđa da ulaskom Hrvatske u EU državni udjel padne ispod 25 posto.
U redoslijedu strateških odluka i žurnije bi se Vlada morala odrediti prema zabrani stjecanja više od 49 posto dionica s pravom glasa bilo kojem dioničaru. Navodno je to jedna od tema na kojoj namjeravaju jako inzistirati u HSLS-u. “Takva odredba, uz razuman rok trajanja i bez specificiranja tipa ili porijekla investitora, nikoga ne bi diskriminirala”, pojašnjava stručnjak za korporativno pravo.
Švicarci u fokusu Vlade
Premijerka je zaokupljena obilascima gradilišta, a dva od tri člana Vladina povjerenstva za pregovore s Molom, čini se, mnogo se više bave problemom švicarskog franka i kreditno zaduženih građana.
Preostalih mjesec dana za kojih se ne mora opterećivati burzovnim aktivnostima Mola Vlada bi morala mnogo bolje iskoristiti. To uključuje i pojačano izvještavanje javnosti, tim prije što za trajanja burzovnog ‘timeouta’ nije pod striktnim radarima Zakona o tržištu kapitala. Poznavatelji situacije smatraju da će Mol i dalje odugovlačiti i odbijati pregovore. Zato kažu da bi Vlada čim prije trebala izvaditi iz ladice prijedlog izmjene zakona koji je tamo spremljen proljetos, a kojim bi se na neki rok uvelo veto da bilo tko može steći više od 49 posto glasova u Ini. Ljetni predah Sabora ne bi trebao biti problem, jer se to za početak može riješiti uredbom Vlade.
Izvor: Poslovni.hr
