Za vrijeme spavanja, neuroni u mozgu su aktivni gotovo jednako kao i kada smo budni – stoga ne treba čuditi da je ono što se događa tijekom naših sati odmora iznimno važno za brojne moždane i kognitivne funkcije. Evo pet nevjerojatnih stvari koje vaš mozak radi dok spavate!
Trećinu života provodimo spavajući, što je ključno za naše zdravlje i dobrobit kao i jelo. Ali zašto točno nam je potreban san nije uvijek bilo jasno.
Znamo da nam je san potreban jer čini da se osjećamo energiziranije i poboljšava nam raspoloženje, ali što se zapravo događa u mozgu i tijelu kad se odmaramo?
Istraživanja su utvrdila niz razloga zbog kojih je spavanje od ključne važnosti za naše zdravlje.
Donosi odluke
Mozak može obraditi informacije i pripremiti se za aktivnosti tijekom sna, učinkovito donoseći odluke dok je nesvjestan, otkrila su nova istraživanja. Nedavna studija objavljena u časopisu Current Biology otkrila je da mozak obrađuje složene podražaje tijekom spavanja i koristi te informacije za donošenje odluka dok je budan.
Stvara i objedinjuje uspomene
Dok spavate, mozak je zauzet oblikovanjem novih sjećanja, učvršćuje starija sjećanja i povezuje ih s ranijim uspomenama, tijekom REM i non-REM sna, piše Huffpost. Nedostatak odmora može imati značajan utjecaj na hipokampus, područje mozga uključeno u stvaranje i konsolidaciju memorije.
Stvara kreativne veze
Spavanje može biti snažan poticaj kreativnosti, jer um u nesvjesnom stanju mirovanja može stvoriti iznenađujuće nove veze koje možda ne bi napravio u budnom stanju.
Studija Sveučilišta u Berkeleyu iz 2007. otkrila je da san može potaknuti neobične veze u mozgu – što bi moglo dovesti do velikog “a-ha” trenutka nakon buđenja. Kada se probude iz sna, ljudi imaju 33 posto veću vjerojatnost da uspostave veze između naizgled nepovezanih ideja.
Uklanja toksine
Niz studija iz 2013. pokazalo je da važna funkcija sna može biti pružanje prilike mozgu da malo napravi red i počisti.
Istraživači sa Sveučilišta u Rochesteru otkrili su da tijekom spavanja mozak miševa izbacuje štetne molekule povezane s neurodegeneracijom. Prostor između moždanih stanica se zapravo povećao dok su miševi bili bez svijesti, dopuštajući mozgu da ispere toksične molekule koje su se nakupile za vrijeme budnog stanja.
Ako ne budemo dovoljno spavali, naši mozgovi nemaju dovoljno vremena da očiste toksine, što potencijalno može imati učinak ubrzavanja neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove i Alzheimerove.
Uči i pamti kako obavljati fizičke zadatke
Mozak pohranjuje podatke u dugoročno pamćenje kroz nešto što je poznato kao vreteno spavanja, kratke erupcije moždanih valova na jakim frekvencijama koje se javljaju tijekom REM faze.
Ovaj proces može biti osobito koristan za pohranjivanje informacija koje se odnose na motoričke zadatke, kao što je vožnja ili vježbanje novog plesnog poteza, tako da ti zadaci postanu automatski.
Tijekom REM faze mozak prenosi kratkotrajna sjećanja pohranjena u motornom korteksu u temporalni režanj, gdje postaju dugoročna sjećanja.
“Praksa za vrijeme spavanja je ključna za kasniju izvedbu”, rekao je James B. Maas, znanstvenik koji istražuje spavanje na Sveučilištu Cornell. “Ako želite poboljšati svoju vještinu u nečemu, spavajte dulje.”
ATMA
