Europska komisija je izradila dokument u kojem je iznijela svoje poglede o tome na koja bi se područja Hrvatska trebala usredotočiti u privlačenju sredstava iz europskih fondova u sedmogodišnjem proračunskom razdoblju 2014-2020, a koji služi kao osnova za početak dijaloga s vladom koja do kraja godine treba pripremiti okvirni dokument za izradu programa, koji će se sufinancirati europskim novcem.
Riječ je o dokumentu koji se izrađuje za svaku zemlju članicu i kojim Komisija započinje pregovore sa svakom pojedinom članicom. Rezultat tih pregovora je sporazum o partnerstvu, okvirni dokument koji pripremaju nacionalne vlasti u kojem se utvrđuju glavna područja koja treba financirati iz Kohezijskog i strukturnih fondova Europske unije. Dokument je Hrvatskoj predstavljen potkraj ovoga tjedna, a prilika da se o njemu razgovara podrobnije bit će skori posjet povjerenika za regionalni politiku Johannesa Hahna, koji bi u Zagrebu trebao boraviti 11. veljače.
Komisija je izdvojila četiri temetske cjeline na koje bi Hrvatska trebala usmjeriti glavninu europskih sredstava koji će joj biti dostupni unutar sljedećeg sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja: jačanje konkuretnosti gospodarstva; poticanje zapošljavanja, poboljšanje obrazovnog sustava i smanjenje siromaštva; očuvanje okoliša i prirodnih resursa te jačanje administrativnih kapacititeta i veću uključenosti civilnog sektora.
Komisija je svoje stajalište za svaku pojedinu članica radila imajući u vidu europsku strategiju za poticanje pametnog, održivog i inkluzivnog rasta – Europa 2020. EU je u toj strategiji zacrtala ciljeve koji trebaju biti ostvareni do 2020. u pet glavnih područja. Prvi cilj EU-a je dostići stopu zaposlenosti od 75 posto za populaciju u dobi od 20 do 64 godine, zatim izdvajanje za istraživanje i razvoj treba dosegnuti 3 posto BDP-a, ispuniti energetske ciljeve u sklopu borbe protiv klimatskih promjena, to jest, smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 20 posto u odnosu na razinu iz 1990., podići udio energije iz obnovljivih izvora na 20 posto i za 20 posto povećati energetsku efikasnost, četvrti cilj je smanjiti broj onih koji prerano napuštaju školovanje ispod 10 posto te osigurati da najmanje 40 posto populacije u dobi između 30 i 34 godine ima visoko obrazovanje te kao peti cilj smanjiti siromaštvo s ciljem da se najmanje 20 milijuna ljudi izvuče iz opasnosti siromaštva i socijalne isključenosti.
Komisija je identificirala glavne izazove s kojima je Hrvatska suočena uspoređujući kako ona danas stoji u odnosu na ciljeve iz strategije Europa 2020.
Hrvatska daleko zaostaje iza europskog prosjeka po ulaganju u istraživanje i razvoj, samo 0,7 posto BDP-a, od čega 50 posto dolazi iz javnih sredstava, udio obnovljih izvora energije je na 14,6 posto ukupno potrošene energije, stopa zaposlenosti populacije u dobi od 20 do 64 godine je 57 posto, a udio stanovnika u dobi između 30-34 godine s visokoškolskom diplomom je 24,5 posto.
Komisija kao prepreke za razvoj malih i srednjih poduzeća navodi glomaznu admnistraciju. Također se ističe niska produktivnost poljoprivrede, koja u ukupnom broju sudjeluje s 15 posto, a BDP-u pridonosi samo 5,5 posto, strukturne probleme u ribarstvu, koje ima priliku rast zbog rasta potražnje, kako na domaćem tržištu tijekom turističke sezone, tako i vanjske potražnje.
U području prometa navodi se da je pozornost u posljednjih 15 godina bila usmjerena na izgradnju auto-cesta te da svi drugi oblici prijevoza trebaju kvalitetna poboljšanja, posebice željeznica. Željeznice nisu usklađene s europskim sustavom upravljanja kako bi se osigurala njihova interoperabilnost sa susjednim zemljama, a plovnost Dunava i Save ne zadovoljava međunarodne standarde.
Jedan od izazova je i daljnji razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije, dostupnost interneta za kućanstva je ispod europskog prosjeka, posebice u ruralnim područjima, a poboljšanja su potrebna i u strategiji za razvoj širokopojasnog interneta.
U Europskoj uniji je u tijeku velika reforma regionalne politike, a glavni cilj je dobiti što veću dodanu vrijednost za novac koji se ulaže iz europskih fondova. Komisija želi da se europski novac ne troši na međusobno nepovezane projekte, koji daju slab multiplikatorni učinak, nego da se sredstva usmjere upravo na ona područja koja će najviše pridonijeti zajedničkim nacionalnim i europskim ciljevima.
Stoga će jedan od glavnih kriterija za odobravanje projekata biti mjerljivost rezultata – Komisija će tražiti da se unaprijed kaže što se želi postići s određenom investicijom kako bi se na kraju mogli usporediti željeni i postignuti rezultati i o tome će zemlje članice morati voditi računa pri izradi sporazuma o partnerstvu, na temelju kojeg će se izrađivati operativni programi za zaštitu okoliša, promet i ostala područja za koja se želi koristiti novac iz europskih strukturnih fondova.
Preduvjet za korištenje sredstava iz Europskog regionalnog fonda za razvoj (ERDF) za investicije u istraživanje i inovacije bit će izrada “pametne specijalizacije”. Pod pametnom specijalizacijom misli se na identificiranje jedinstvenih karekteristika i komparativnih prednosti svake zemlje i regije, kako bi se to kroz ulaganja u istraživanje i razvoj što bolje iskoristile.
Europska komisija pohvalno govori o napretku u povećanju hrvatskih kapaciteta za povlačenje sredstava iz europskih fondova. Posebno ističu činjenicu da je u zadnjih godinu dana većina sredstava iz pretpristupnog fonda IPA otišla za dovršetak projekata na željezničkom koridoru broj 10 od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom te na koridoru 5b od Rijeke preko Zagreba prema mađarskoj granici. Od početka izrade projekta do prvog buldožera na gradilištu prosječno prođe oko tri godine, stoga je važno s projektiranjem početi na vrijeme da bi se sredstva za gradnju mogla početi koristiti brzo nakon ulaska u EU.
