Prvog srpnja EURES će progovoriti hrvatski i nezaposlenima iz najmlađe članice EU-a bit će lakše preko te europske mreže zavoda za zapošljavanje, poslati svoj životopis, otvoriti korisnički račun i kontaktirati s mogućim poslodavcima diljem Europe.
Dozvole za strance
Neki su to već učinili, među 1,1 milijuna životopisa koji su u optjecaju na toj mreži, njih 2677 poslali su građani Hrvatske. Nakon što se otvori korisnički račun na EURES-u i ispune svi podaci, mogu vas kontaktirati EURES-ovi savjetnici, njih više od 850 kao i poslodavci. Mailom, Skypeom ili telefonom.
A od prvog srpnja, poslodavci koji traže radnike iz te mreže u kojoj je 31 zemlja, članice EU-a, te Norveška, Island, Lihtenštajn i Švicarska, slobodna radna mjesta će moći oglašavati na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji za 12 dana ulazi u tu europsku mrežu javnih burzi.
Tijekom jučerašnjeg dana na EURES-u je bilo oglašeno 1,26 milijuna slobodnih radnih mjesta kod 31.086 poslodavaca. Najviše ih je bilo u Velikoj Britaniji, 592 tisuće i Njemačkoj – 268,9 tisuća.
Od prvog srpnja šanse za nalazak posla u inozemstvu građanima Hrvatske svakako se povećavaju, no čuda ipak ne treba očekivati. Radna mjesta neće padati s neba, europske zemlje trese golema nezaposlenost, budući da postao traži ukupno 26,5 milijuna ljudi, a ograničavanje zapošljavanja hrvatskih radnika uvela je Belgija, Njemačka, Nizozemska, Austrija, Velika Britanija i Slovenija.
Sve te zemlje štite vlastita tržišta radne snage, ali to ograničavanje ne znači da su one svoja vrata potpuno zatvorile, nego će i dalje zapošljavati u skladu s kvotama i radnim dozvolama za strance.
Njemačka je u siječnju objavila da će uvesti ograničenja za hrvatske radnike za prve dvije godine članstva, osim za akademski obrazovane građane koji nađu posao koji odgovora njihovoj naobrazbi, te za sezonske radnike.
Njemačka je osobito zanimljiva mnogima nezaposlenim Europljanima jer je gospodarski motor koji uvijek treba radnu snagu.
Gubitak kapitala
– Mladi visokoobrazovani ljudi već godinama potiho odlaze iz Hrvatske. Ne odlaze samo raditi u svoje struke, nego odlaze, primjerice, konobariti u Kanadu gdje mogu zaraditi više nego bi zaradili u Hrvatskoj da se uspiju zaposliti u struci.
Bez obzira na ograničenja za hrvatsku radnu snagu, od prvog srpnja posao će izvan Hrvatske lakše pronalaziti mladi visokoobrazovani bez iskustva i oni s iskustvom, medicinske sestre i liječnici, inženjeri, kuhari, a i neki pomoćni radnici…
Europa će ih dobiti kao gotove kadrove, a mi ćemo ih izgubiti, ostat ćemo bez ljudi koji su mogli razvijati sustave, projekte i istraživanja na kojima se mogao temeljiti naš razvojni potencijal. Izgubit ćemo ljudski i razvojni kapital pa ćemo izgubiti i onaj obični kapital. Uostalom, ubili smo gospodarstvo i okrenuli se uslugama, pa imamo što imamo.
A mladi visokoobrazovani žele posao kojeg ovdje za njih nema, žele stvoriti obitelji, raditi i napredovati – kaže nam sindikalist Krešimir Sever. Da su najtraženiji visokoobrazovani potvrđuje i popis najtraženijih zanimanja na EURES-u gdje dominiraju diplomirani inženjeri, strojarski, računalni, elektronike…
Sigurno je da će neki mladi obrazovani domaći svijet koji čami među 321.489 nezaposlenih koliko ih je jučer bilo na domaćoj burzi rada na kojoj je bilo oglašeno samo 5988 slobodnih radnih mjesta, okušati sreću drugdje. Vani jest veća konkurencija, ali barataju li dobro engleskim ili možda njemačkim, nemaju što izgubiti.
