Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica znatno porasle nakon što je objavljeno da su najvažnije središnje banke spremne za zajedničku intervenciju ako rezultati izbora u Grčkoj izazovu poremećaje na financijskim tržištima.
Dow Jones indeks ojačao je 155 bodova, ili 1,24 posto, na 12.651 boda, dok je S&P 500 porastao 1,08 posto, na 1.329 bodova, a Nasdaq indeks 0,63 posto, na 2.836 bodova.
Središnje banke najrazvijenijih zemalja svijeta poduzet će koordiniranu akciju kako bi stabilizirale tržišta i spriječile moguće poremećaje u kreditiranju, ako to bude potrebno nakon nedjeljnih izbora u Grčkoj, kazali su Reutersu dužnosnici iz skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava.
Ta vijest potaknula je rast cijena dionica u drugom dijelu jučerašnjeg, inače nesigurnog trgovanja, jer je ublažila strahovanja ulagača od poremećaja na financijskim tržištima u slučaju da Grčka krenu prema izlaznim vratima eurozone ako na izborima pobijede stranke koje se protive oštrim mjerama štednje.
Grčko napuštanje eura uzdrmalo bi eurozonu jer bi nanijelo goleme gubitke europskim bankama i izazvalo daljnji rast cijena zaduživanja prezaduženih članica tog bloka te tako produbilo ionako tešku dužničku krizu.
Nada u zajedničku intervenciju središnjih banaka potaknula je jučer rast cijena dionica u svih 10 sektora S&P 500 indeksa. Pritom je najviše, 1,7 posto, ojačao je energetski sektor, što se zahvaljuje i snažnom rastu cijena nafte.
Ipak, vijest o mogućnosti zajedničke intervencije središnjih banaka nije izazvala euforiju, pa je obujam trgovanja bio ispodprosječan.
Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 6,6 milijardi dionica, 7 posto manje od 20-dnevnog pomičnog prosjeka.
„Ovo je klasičan primjer tržišta kojega pokreću glasine. Ulagači zauzimaju pozicije na osnovu naslova u medijima, plašeći se da ne propuste eventualni snažniji rast cijena dionica. Međutim, intervencija središnjih banaka ne bi riješila sve postojeće probleme u financijskom sustavu“, kaže John Manley strateg u fondu Wells Fargo Funds Management.
Tržište podržava i nada u dodatno labavljenje monetarne politike američke središnje banke Feda, nakon niza podataka koji ukazuju na usporavanje gospodarstva SAD-a.
Jučer je objavljeno da su potrošačke cijene u SAD-u u svibnju pale za 0,3 posto, što je njihov najveći pad od prosinca 2008. godine.
A niska razina inflacije otvara prostor Fedu za eventualno daljnje kvantitativno popuštanje monetarne politike, odnosno pokretanje novog, trećeg po redu programa otkupa državnih obveznica. Na taj bi način središnja banka dodatno povećala likvidnost na financijskim tržištima, potaknula kreditiranje, a time i brži rast gospodarstva.
Na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,31 posto, na 5.467 bodova, a frankfurtski DAX 0,23 posto, na 6.138 bodova. Pariški CAC ojačao je, pak, 0,08 posto, na 3.032 boda.
