Marža nije ništa drugo nego zarada trgovca na razlikama u cijeni robe u odnosu na njezinu nabavnu cijenu kojom se pokrivaju troškovi i stvara dobitak trgovaca. Pritom se ne smije zanemariti da u strukturi prihoda gotovo svih trgovaca čine i „police“, odnosno ulazak u trgovački lanac. No po pitanju marže, u Metrou je ona višegodišnja konstanta, u prosjeku 10,7 posto, a u DM-u čak 32,6 posto, premda usporedivost DM-a s ostalim retailerima nije potpuna, s obzirom na puno uži asortiman u odnosu na ostale trgovce. Slijedi ga Mercator, koji, kako kaže Brkanić, ni s drugom najvećom maržom u nas ne uspijeva konsolidirati negativno poslovanje, dok su na vrhu ljestvice još Kerum, Spar i Billa. Konzum je pri dnu ljestvice s 19,6 posto prosječne marže.
Na 100 kuna prihoda DM ima 3,85 kuna čistog dobitka
Prema visini ukupnog prihoda, Konzum suvereno vlada hrvatskom maloprodajom sa 12,6 milijardi kuna u lanjskoj godini, a druge su Plodine sa 2,4 milijarde, koje su po prvi puta prešišale Metro, pa Mercator, Kaufland, Lidl, Billa… Formula povećanja ukupnog prihoda svakako je veća što je veća prostorna (teritorijalna) pokrivenost trgovinama, što je, pokazalo se – a ne visina marže – presudno za čistu zaradu. To potvrđuje i trećeplasirani Konzum, prema čijem se modelu ubrzano još uvijek šire Plodine i Lidl te Metro koji s najnižom maržom drži vrh ljestvice po zaradama, tvrdi Brkanić. Prvo mjesto drži DM sa 106 milijuna kuna zarade, što znači da je na svakih 100 kuna ukupnog prihoda u DM-u zarađeno 6,86 kuna, odnosno 3,85 kuna čistog dobitka.
– To znači mudro upravljanje cijenama, robnim zalihama i prodajnim prostorima – napominje Brkanić. No, zabrinjavaju gubici njih šest od 12 na ljestvici, pa se Brkanić pita hoće li oni pokrenuti opći rast marže i cijena i kod drugih trgovaca ili će doći do novih preuzimanja.
Po opsegu prometa, odnosno koeficijentu obrtaja zaliha, najbrži promet ostvaruju Kerum (11,29) i Metro (11,06), a najsporiji Mercator (7,68).
Lidl s najmanjom zaduženosti
Pokazatelj zaduženosti izračunava se usporedbom (podjelom) ukupne zaduženosti i ukupnog kapitala. Najmanju zaduženost, odnosno najpouzdanije financiranje u 2009. u nas je tako imao Lidl kojemu na jednu kunu vlastitog financiranja, odnosno kapitala, dolazi 0,23 kune dugova, dok Metro Cash&Carry na jednu kunu vlastitih izvora ima 0,66 kuna dugova. Najzaduženiji su Billa i Kerum kod kojih se u odnosu na lanjsku godinu zaduženost u 2010. još povećala. Kod trgovaca na malo očekuje se da udio kapitala bude veći od 10 posto u odnosu na sveukupne izvore financiranja. Kerum će tako imati znatna ograničenja u daljem poslovanju, dok je Billa zbog gubitaka potpuno izgubila vlastiti kapital, objašnjava Brkanić.
U DM-u najviše plaće, u Kauflandu najniže
Među 12 analiziranih trgovaca, prosječne neto plaće najveće se u DM-u, 8047 kuna, a najniže u Kauflandu, 2628 kuna. No puno ih je koji radnike plaćaju daleko ispod nacionalnog prosjeka, s obzirom na to da su u prosjeku i plaće menadžmenta.
– Ipak, lijepo je vidjeti da su najviše plaće ipak u korelaciji s najvišom maržom i zaradom – napominje Brkanić.
Promet po pojedinom zaposlenom, koji je bitan pokazatelj učinkovitosti trgovaca, najviši je Metrou, DM-u i Lidlu – iznad 1500 kuna po zaposlenom, a najniži u Billi, Sparu, Tommyju i Mercatoru-H – ispod 900 kuna. Poslovna izvrsnost trgovaca u Hrvatskoj u globalu je pozitivna, ali nije zadovoljavajuća. Kaufland, Getro, Spar i Billa lani su čak poslovali s gubitkom, većim i od kamata, no teško je prognozirati koliko je ugrožen njihov opstanak. U stranom su vlasništvu pa je pitanje samo koliko će se dugo tolerirati takvo poslovanje.
– Dosadne reklame s dnevnom cijenom, ponudom ili mamci s točkicama ne jamče povećanje naklonosti ili zadržavanje postojećih kupaca. Potrebne su žurne promjene – završava Brkanić.
