Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

Najznačajniji gospodarski događaj – ulazak u Proceduru prekomjernog deficita

U prvoj godini članstva Hrvatske u Europskoj uniji izostali su pozitivni utjecaji na domaće gospodarstvo, koje se nije sasvim pripremilo za otvaranje tog velikog tržišta, smatraju ekonomski analitičari, a kao najvažniji događaj u protekloj godini ističu ulazak u Proceduru prekomjernog deficita (EDP).

U prvoj godini članstva Hrvatske u Europskoj uniji izostali su pozitivni utjecaji na domaće gospodarstvo, koje se nije sasvim pripremilo za otvaranje tog velikog tržišta, smatraju ekonomski analitičari, a kao najvažniji događaj u protekloj godini ističu ulazak u Proceduru prekomjernog deficita (EDP).

S obzirom na prevelik proračunski deficit, Hrvatska je samo šest mjeseci nakon ulaska u EU potpala pod EDP, mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu maastrichtski kriteriji.

EDP – preokret u proračunskoj politici 

„Ova procedura označava preokret u vođenju Vladine ekonomske i posebno proračunske politike jer je Vlada bila primorana proračunske projekcije za slijedeće tri godine prilagoditi i tako konačno pristupiti konsolidaciji javnih financija“, kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.

Zemlje koje uđu u tu proceduru imaju šest mjeseci za uvođenje mjera za smanjenje deficita ili javnog duga, a nakon toga Europska komisija provjerava učinkovitost tih mjera kako bi utvrdila može li se EDP zaustaviti ili mjere treba pojačati.

„Ulaskom Hrvatske u EDP, zbog nemogućnosti kontrole trendova u javnim financijama, izgubljen je i dio suvereniteta u vođenju fiskalne politike“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Pod povećalom Komisije Hrvatska je ove godine morala provesti rebalans proračuna kako bi manjak srezala za 2,3 posto, ili oko 7,5 milijardi kuna. Prema EDP-u, Hrvatska mora smanjiti deficit ispod 3 posto do kraja 2016. godine.

„Premda se često percipira kao gubitak nacionalnoga suvereniteta, EDP znači poticaj za provođenje reformi koje su Hrvatskoj neophodne, neovisno o tome bila ona članica EU ili ne. Kada se i ako potrebne reforme provedu, one mogu omogućiti Hrvatskoj korištenje svih benefita članstva u EU jer ipak se radi o velikom otvorenom i slobodnom tržištu“, poručuju analitičari Raiffeisenbank Austria.

Komisija je u lipnju pozitivno ocijenila mjere za smanjenje proračuna ove godine i preporučila Hrvatskoj da idućih godina provede temeljitu reviziju rashoda.

Od Hrvatske se traži i da ubrza planirano pomicanje dobi za odlazak u mirovinu za žene i muškarce na 67 godina, da provede drugu fazu reforme tržišta rada, da razmotri porezni i socijalni sustav, da poduzme daljnje mjere na poboljšanju poslovnog okruženja te da znatno smanji administrativne zahtjeve, uključujući i parafiskalne namete.

„Problemi u hrvatskim javnim financijama teško opterećuju ne samo javni sektor već prije svega privatni sektor, koji je potpuno izgubio povjerenje u Vladine ekonomske politike i kreirao negativna očekivanja, dakle smanjivao ekonomske aktivnosti“, ističe Novotny.

Gospodarstvo nespremno za EU

Analitičari se slažu da su u prvoj godini izostali pozitivni utjecaji članstva u EU na domaće gospodarstvo.

„Izostali su izravni pozitivni utjecaji u kratkom roku, poput rast izvoza i snažnijeg priljeva stranih investicija, što je rezultat sporog oporavka gospodarstva EU-a, ali i specifičnih strukturnih slabosti Hrvatske“, kaže Šantić.

Damir Novotny ocjenjuje kako domaće gospodarstvo nije bilo spremno za ulazak u EU te kako se u prvoj godini članstva nisu mogli vidjeti značajniji konvergencijski učinci na ekonomiju.

„Potpuno otvaranje tržišta su osjetila ona poduzeća koja su do ulaska u EU uživala monopolistički položaj ili su bila zaštićena visokom razinom carina, a kroz otvorene distributivne kanale međunarodnih trgovačkih lanaca započeo je proces povećanog konkurentskog pritiska učinkovitijih i modernijih poduzeća. U tom smislu su mnoga poduzeća osjetila snažan negativan šok ulaska u EU“, navodi Novotny.

No, ističe kako se u sektoru malih i srednjih poduzeća mogu vidjeti prvi signali povećane trgovinske dinamike prema europskim tržištima, na što ukazuje rast robnog izvoza u prvim mjesecima ove godine.

U prva četiri mjeseca ove godine izvoz je porastao više od 9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Industrijska je proizvodnja, pak, na godišnjoj razini porasla pet mjeseci zaredom, što nije zabilježeno još od početka recesije 2009. godine.

Carinske barijere za izvoznike koji imaju konkurentne proizvode su otklonjene, procedure pojednostavljene i time značajno olakšan protok roba. S druge strane, kupci s europskog tržišta počeli su se više zanimati za Hrvatsku kao nabavno tržište, posebno zbog oporavka većine europskih gospodarstava od financijske krize.

„Hrvatskim poljoprivrednim proizvodima je potpuno otvoren prostor na EU tržištu, pa je tako, primjerice, nedavno prvi put u novijoj povijesti realiziran izvoz živih svinja na EU tržište. Taj presedan je vrlo važan za sve farmere jer pokazuje da su domaći poljoprivredni i stočarski proizvodi konkurentni, da se mogu postići bolji komercijalni uvjeti od onih koji za te proizvode vladaju na domaćem tržištu“, ističe Novotny.

S obzirom na visinu robnog izvoza, jasno je, kaže Šantić, da domaće gospodarstvo nije izvozno orijentirano, a ukupna gospodarska kretanja i dalje ovise ponajviše o domaćoj potražnji.

„S niskom međunarodnom konkurentnošću, bilo je za očekivati da će put pronalaska novih kupaca na jedinstvenom EU tržištu, na kojem i dalje bilježimo slab oporavak potražnje, biti dugotrajan i težak“, kaže Šantić.

Dodaje i kako je izlaskom Hrvatske iz CEFTA-e (Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini), čime su hrvatski izvoznici izgubili povlašteni status na tržištima tog bloka, proces restrukturiranja u domaćem gospodarstvu dodatno ubrzan, dok se dio proizvodnje i radnih mjesta preselio u zemlje u okruženju.

Ulaskom u EU povećala se i konkurencija na domaćem tržištu u mnogim sektorima, što je i tvrtke koje su primarno orijentirane na domaće tržište prisililo na restrukturiranje i povećanje efikasnosti.

No, rast izvoza u zemlje EU-a u prvim mjesecima ove godine pokazuje da je dio hrvatskog gospodarstva spreman iskoristiti prednosti koje nudi jedinstveno EU tržište, ističe Šantić.

Što u drugoj godini članstva?

Rast gospodarstva trebao bi se ubuduće, ističu analitičari Raiffeisenbanke, temeljiti na proizvodnji i izvozu onih proizvoda i usluga u kojima Hrvatska može biti konkurentna na međunarodnim tržištima.

Konkurentnost se postiže dubokim promjenama u smjeru poboljšanja poslovnog okruženja i obrazovnog sustava, ulaganjima u istraživanje i razvoj, inovacijama, poticanjem razvoja poduzetništva i poduzeća te općenito stvaranjem ekonomske i tehnološke infrastrukture“, navode analitičari Raiffeisenbanke.

Ističu i kako pojedini slučajevi potvrđuju da je usmjeravanje industrije na specijalizirane proizvode i proizvode visoke dodane vrijednosti ključ za povećanje konkurentnosti i nastup na otvorenomu tržištu EU-a.

„Uz više takvih pozitivnih primjera, Hrvatska će moći bolje iskoristiti prednosti velikog i bogatoga zajedničkog tržišta“, kažu.

S obzirom na nedostatak vlastite akumulacije kapitala, razvoj izvozne industrije moguć je uz inozemne investicije.

„Za priljev inozemnoga kapitala treba osigurati pozitivno investicijsko okruženje – sustav u kojemu funkcionira pravna država, u kojemu je fiskalni sustav stabilan, a administrativne barijere minimalne“, navode analitičari Raiffeisenbanke.

Damir Novotny smatra da se hrvatska poduzeća sporo prilagođavaju novim uvjetima poslovanja zbog dugogodišnje prevladavajuće uloge države, političkog klijentelizma i povezanosti s javnim investicijama, posebno u nekim sektorima, poput graditeljstva. Isto tako, kaže, ovisnost o para-državnim vezama usporava prilagođavanje velikih poduzeća.

Mala i srednja privatna poduzeća se prilagođavaju, međutim taj im proces otežava niska razina kapitala s kojim raspolažu, a koji je još dodatno iscrpljen tijekom pet godina krize i snažnog poreznog pritiska“, kaže Novotny.

Bez odgovarajućih fiskalnih poticaja, mala i srednja poduzeća će se vrlo teško prilagođavati i taj bi proces mogao trajati godinama, ističe Novotny, dodajući kako zbog toga fiskalno prilagođavanje države i privatizacija javnih poduzeća imaju presudnu ulogu.

Napisao

Pročitajte još:

Edukacija

Nakon burnog razdoblja, Europska unija našla se na razmeđi – a preostalo je pitanje vraćamo li se starim putovima ili gradimo novu cestu, kreativno...

Komentari

Što se u Hrvatskoj radi da se spasi event industrija, jedan od pokretača hrvatskog turizma, pitaju se u udruzi Glas poduzetnika u priopćenju poslanom...

Komentari

Tijekom 2020. poslodavci su najčešće tražili kandidate sa srednjom stručnom spremom – u 52% oglasa srednja stručna sprema bila je uvjet za uspješnu prijavu na natječaj.

Komentari

Prosječnog djelatnika u malim i srednjim tvrtkama u Hrvatskoj većina poslodavaca (58 %) ocjenjuje vrlo dobrim. Odličnu ocjenu svojim je djelatnicima dalo 7 %...

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.