Kako komentirate predložene mjere zapošljavanja kandidata na predstojećim izborima? Tko je najviše pažnje posvetio malim i srednjim poduzetnicima?
Treba naglasiti kako su mjere za zapošljavanje koje se trenutno provode u Hrvatskoj usklađene s direktivama EU i prema njima su poticaji za zapošljavanje namijenjeni najugroženijim skupinama nezaposlenih, odnosno mladima bez radnog iskustva, dugotrajno nezaposlenima, osobama starije životne dobi te posebno osjetljivim skupinama na tržištu rada. Mjere se na taj način provode već dugi niz godina i ne očekujemo značajnije promjene jer sve će se političke opcije morati pridržavati istih direktiva. Poticaji će se i ubuduće usmjeravati na obrazovanje koje dugoročno donosi najviše koristi.
Smatramo da je u vrijeme predizbornih kampanji puno deklaratornih politika koje spominju malo i srednje poduzetništvo, pa često čujemo izjave kako su mali i srednji poduzetnici pokretači gospodarstva. Nažalost, kad izbori prođu, često smo suočeni s činjenicom da su prošla i vremena kada je političarima zaista stalo do malog i srednjeg poduzetništva.
Koje mjere aktivnog zapošljavanja predlaže HUP te na koji način poticati zapošljavanje kod malih i srednjih poduzetnika?
HUP je ove godine u svibnju proveo istraživanje među poduzetnicima kako bismo utvrdili postoje li brze i jeftine metode koje bi poduzetnicima olakšale novo zapošljavanje. Čak 70% ispitanika na zapošljavanje bi se lakše odlučilo ukoliko bi ih država oslobodila plaćanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje tijekom prvih šest mjeseci rada.
Oko 80 000 ljudi izgubilo je posao zbog krize. Željeli smo smisliti mjeru kojom će poduzetnici, bez dodatnog administriranja, brzo i efikasno dobiti olakšice kroz oslobađanje od plaćanja doprinosa. Činjenica je da se 80 % novih radnih mjesta otvara u malim i srednjim poduzećima kojih u Hrvatskoj ima 170 tisuća. Ona u dužim vremenskim periodima zapošljavaju jednog do dva radnika što nije malo, uzme li se u obzir kako prosječno hrvatsko malo i srednje poduzeće ima 5 zaposlenih (EU ima 4). Ipak, lakše će se dogoditi da poduzeće s pet zaposlenih, zaposli i šestog radnika, nego da čekamo veliku investiciju koja će se realizirati kroz nekoliko godina, a u kojoj će se zaposliti deset ljudi.
Koja je uloga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u samom procesu pronalaska zaposlenja te kako ocjenjujete suradnju HZZ-a s vlasnicima malih i srednjih poduzeća.
Oko Zavoda za zapošljavanje već dugi niz godina postoji određena doza nerazumijevanja i to ne samo u općoj javnosti, već često i među stručnjacima. Na HZZ-u se ne stvaraju poslovi. Za to su zadužena poduzeća, a najviše se ljudi zapošljava upravo kod privatnika i to zato što je državna i javna, ali i lokalna uprava opterećena prevelikim brojem zaposlenih. Zavod ima funkciju posrednika između onih koji otvaraju nova radna mjesta i onih koji se nude na tržištu rada, odnosno traže posao. Dobar dio ovih pogrešnih vjerovanja o ulozi Zavoda za zapošljavanje dolazi iz vremena kad smo svi vjerovali da nas država najprije treba školovati, a onda nam osigurati i posao. Država treba osigurati uvjete kako bi poduzetnici mogli opstati te zapošljavati ljude.
Što očekujete od pobjednika parlamentarnih izbora?
HUP je detektirao 46 gospodarskih zahtjeva poput makroekonomskih i fiskalnih mjera koje uključuju smanjivanje oporezivanja rada, smanjivanje rashoda, usklađenje rasta dohodaka s rastom produktivnosti, povećanje transparentnosti proračuna i reformu radnog zakonodavstva .
Za nas je ključno i upravljanje državnim poduzećima, naročito biranje uprava na javnim
natječajima, profesionalizacija i depolitizacija, restrukturiranja, privatizacija, smanjenje udjela zaposlenih s 12,5 % na minimalno 10% te smanjenje broja javnih i državnih poduzeća na svim razinama vlasti. Očekujmo i reformu teritorijalnog ustroja s ciljem smanjenja broja jedinica lokalne uprave odnosno stvaranja ekonomski održivih teritorijalnih cjelina.
Za poduzetnike najvažniji zahtjev je smanjenje poduzetničkih troškova, jačanje konkurentnosti i izvoza što uključuje nultu toleranciju prema neplaćanjima, pojednostavljenje i smanjenje troškova likvidacije, produžetak rokova plaćanja PDV-a s 30 na 60 dana, produžetak rokova plaćanja carine s 10 na 30 dana, radikalno smanjenje neporeznih nameta, ukidanje obaveznog doprinosa za HGK, donošenje novih propisa uz procjenu učinaka propisa, smanjenje administracije, jača orijentacija HBOR-a prema izvoznicima…
Tražimo i mjere za jačanje malih i srednjih poduzeća poput učvršćivanja veza između njih, poseban porezni tretman malih poduzeća kroz uvođenje zaštitne kamate ili niže stope poreza na dobit ili plaćanje poreza samo po isplati dobiti.
Tko snosi najveću odgovornost zbog rekordne nezaposlenosti u Hrvatskoj? Vlada, poslodavci ili netko treći?
Prije krize koja je najviše pogodila poduzetnike, bili smo suočeni s gotovo svim današnjim problemima kojima je kriza samo pomogla da isplivaju na površinu. Bilo bi nepravedno reći kako je prije sve bilo sjajno. Ne možemo govoriti o samo jednom, isključivom krivcu za nezaposlenost, ona je posljedica stanja u gospodarstvu što je rezultat dugotrajnih i nerješavanih problema.
