Nakon tri godine rada svi će imati pravo na otpremninu?

Namjera ministarstva je da svi radnici imaju pravo na otpremninu i to nakon tri godine rada. Kroz te tri godine radnik bi mogao raditi kod više poslodavaca, a pravo na otpremnine bi imali i oni koji su zaposleni na određeno vrijeme ili preko agencija.

‘Poslodavac bi dio davanja na plaću izdvajao u fond. Sredstva bi se prikupljala na poseban račun radnika. I on bi tim novcem sasvim samostalno raspolagao’, objasnio je ministar rada Mirando Mrsić.

Mrsić nije precizirao koliko će poslodavci morati izdvajati za otpremnine – razmišlja se da to bude od 1,2 do 1,5 posto na plaću – ali je istaknuo da one moraju biti primjerene.

‘Poslodavci, ne gledajte samo sebe i svoj profit. Podmetnite leđa. Radnici imaju pravo na sigurnost’, poručio je ministar najavljujući kako bi uskoro trebao izaći s konkretnim izračunima otpremnina.

Ni u novom sustavu neće biti moguće isplatiti otpremninu radniku koji je otkaz dobio zbog skrivljenog ponašanja, ali njegov novac neće nestati. Ostat će mu na računu i moći će ga dobiti kad stekne zakonsko pravo na isplatu otpremnine.

Mrsić je najavio kako će prema novom Zakonu o radu plaća morati biti definirana ugovorom o radu, a dosad je praksa bila da je to većinom riješeno pravilnikom o radu.

Na taj način, objasnio je ministar, omogućit će se radniku da se pobuni ako mu poslodavac jednostrano želi smanjiti primanja.

‘Dosad je radnik na to mogao šutke pristati ili dati otkaz, ali tada ne bi imao pravo otpremninu, i naknadu za nezaposlenost’, rekao je Mrsić.

Prema novom prijedlogu ako radnik ne pristaje na manju plaću bez obzira dobio otkaz ili ga sam dao, to će se voditi kao ‘poslovno uvjetovani otkaz’ i radnik će imati pravo na otpremninu, naknadu za nezaposlenost, ali i mogućnost da tuži poslodavca.

‘Naša intencija nije, kao što su to tvrdili kritičari, da olakšamo poslodavcima otpuštanje, već da se radnicima omogući borba za primjerenu plaću’, naglasio je Mrsić.