Naming u službi širenja na nova tržišta

Ime tvrtke predstavlja vrlo važan dio identiteta, odnosno brandinga, a naming – izbor imena – mnoge buduće poduzetnike zaokupi više nego neke druge pravne ili financijske obaveze. Doista, ime je, uz logo, prvi susret potencijalnog klijenta ili suradnika s vašom tvrtkom i o njemu ovisi, primjerice, hoće li oni uopće shvatiti čime se bavite ili, ako nije važno da ime „zazvoni“ na prvu značenjem, da ga bar mogu zapamtiti i potražiti na webu. Ova tema je posebno važna ako se želimo okrenuti azijskim tržištima, primjerice, Kini o kojoj smo nedavno pisali i s kojom se sve više grade poslovne veze i mogućnosti. Kako onda nazvati tvrtku ako želimo da ne odbija inozemne klijente i investitore?

Istražujte

Kad komunikacijska agencija dobije zadatak pronalaska idealnog imena za novi proizvod, postoje dva načina prikupljanja ideja: običan papir i olovka sa zapisivanjem liste svih imena koja zvuče dobro i odgovaraju opisu (briefu) tvrtke ili istraživanje o području kojom se tvrtka bavi uz zapisivanje ideja. Konkretno, ako se radi o proizvodu prirodne kozmetike, recimo balzamu za usnice od meda i kamilice, možete direktno „iz glave“ zapisivati imena koja su povezana s medom, pčelama, kamilicom, biljkama, zdravljem, žutom bojom, pojmom mekanih usnica, prirodom…

U drugom slučaju, online (ili u knjižnici) možete pronaći pojmove koji nisu često korišteni – možda postoji neki naziv za pčeline prugice koji možete oblikovati u ime, pa ćete iskoristiti i uzorak za ambalažu. Sličan postupak možete primijeniti za ime svoje tvrtke, a kad napravite dugačku listu, izaberite najbolje ideje za nastavak procesa. Kako ne biste trošili vrijeme na imena koja već postoje, eliminirajte dio onih koja možete pronaći u online pretrazi ili registrima. Dajte finalnu listu imena osobama od povjerenja da vam kažu svoje asocijacije na njih. I ne dužite s izborom favorita, jer odgađanje ne donosi nikakvu korist ako ste pratili osnovna pravila imenovanja.

Pratite upute

Središnji državni portal pruža opsežne informacije o izboru imena društva (https://gov.hr/moja-uprava/poslovanje/pokretanje-poslovanja/izbor-imena-drustva/1668), gdje također  možete pročitati preporuku o pripremi alternativnih imena, a putem servisa za poduzetnike HITRO.HR možete pouzdano provjeriti postoji li već društvo s istim ili sličnim imenom.

HITRO.HR također pruža informacije o mogućnostima rezervacije imena. U kontekstu prilagodbe inozemnom poslovanju, dobro je znati da ime mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili na službenom jeziku jedne od država članica Europske unije i latiničnom pismu, a mogu se koristiti i arapski brojevi.

Navodi se da tvrtka trgovačkoga društva može sadržavati pojedine strane riječi drugih jezika ako one čine ime, odnosno tvrtku člana društva ili robni ili uslužni žig člana zaštićen u Republici Hrvatskoj, odnosno njegova društva registriranog u Republici Hrvatskoj, ili ako su uobičajene u hrvatskom jeziku, ili ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o riječima na mrtvom jeziku.

Učite na tuđim primjerima

Što nabrojano uopće znači u realnim situacijama? Pogledajmo dva primjera:

Mlada poduzetnica svoju je tvrtku odlučila nazvati prema fiktivnom liku (samo ime, bez prezimena) iz jednog starog književnog djela. Razlog je bila posveta u knjizi, velike sentimentalne vrijednosti. Djelatnica u poslovnici FINA-e poduzetnici je odmah rekla da „to neće proći“, iako sudac trgovačkog suda treba donijeti odluku. Obrazloženje: “To Vam je osobno ime. Osobno ime može proći samo ako je Vaše ime ili ako imate dopuštenje te osobe, ili njegovih najbližih srodnika ako je umrla”. Poduzetnica, naravno, nikoga nije mogla pitati za dopuštenje korištenja imena francuskog podrijetla koje je u književnom djelu čak nadjenuto životinji, a ne protagonistu.

Iako je poduzetnica u obrascima imala objašnjenje zašto želi to ime za tvrtku, uz kopirane stranice knjige, kako bi pokazala da ne može postojati autorsko pravo na samo ime, djelatnica je još dvaput citirala isti članak zakona, na što je poduzetnica zatražila da preuzme obrasce i odluku prepusti sucu. Odobrenje je stiglo, iako se na njega čekalo preko tjedan dana, što također uzmite u obzir, ako imate rok za osnivanje tvrtke (npr. radi ostvarivanja sredstava). Također, zbog manjka prostora na obrascima, poduzetnica je uz fotokopiju naslovnice i stranice knjige priložila i detaljno objašnjenje zašto želi to ime (oko pola stranice teksta).

Druga mlada poduzetnica za svoju je tvrtku odabrala ime tvrtke koje nije iz našeg jezika niti iz jezika Europske unije, već iz hindu jezika. Naime, osnovna djelatnost njene tvrtke su odnosi s javnošću, a predloženi naziv izgovara se identično engleskoj skraćenici za public relations – PR. Provjeru dostupnosti imena provjerila je osobno na adresi Petrinjska 8 (Zagreb), a službenik joj je preporučio uputiti zahtjev za rezervacijom imena jer postoji nekoliko poslovnih subjekata koji koriste „PR“ u raznim varijacijama. Ispunila je formular za rezervaciju imena te priložila objašnjenje imena, kao i objašnjenje te riječi s Wikipedije na engleskom jeziku – naime, na internetu ne postoji takav sadržaj na hrvatskom jeziku. Sud je u roku tri dana donio negativno rješenje uz obrazloženje da nije dostavljeno objašnjenje riječi na hrvatskom jeziku.

Poduzetnica je potom članak s Wikipedije prevela na hrvatski i priložila uz novi zahtjev za rezervaciju imena te u konačnici dobila pozitivno rješenje. Cijeli proces je, dakle, trajao 6 dana. Nadodaje ipak da je rezervacija imena „tek nulti korak“ i da postoje još brojne stavke u procesu osnivanja tvrtke koje su znatno dugotrajnije i kompliciranije.

Autorica Lara Levak, content creator & 360° specialist, Grizli komunikacije

Podijeli

Odgovori

Top