Suvremeno tržište rada prolazi kroz velike promjene. Poslodavci se sve više okreću tehnologiji i umjetnoj inteligenciji (AI), a mlade diplomirane osobe suočavaju se s izazovom dokazivanja svoje vrijednosti na dinamičnom tržištu rada.
Nedavno istraživanje objavljeno na portalu Entrepreneur otkrilo je da 37% poslodavaca radije zapošljava robote ili AI nego nedavno diplomirane stručnjake, dok će 45% poslodavaca radije angažirati freelancera. Studija, koju su proveli Hult International Business School i istraživačka tvrtka Workplace Intelligence, uključivala je 800 voditelja ljudskih resursa i 800 mladih diplomiranih osoba u poslovnim sektorima poput financija, marketinga, menadžmenta i analitike.
Rezultati su pokazali da 98% voditelja ljudskih resursa ima poteškoća u pronalaženju potrebnih talenata te da 89% njih izbjegava zapošljavanje mladih diplomiranih osoba.
Diploma više nije dovoljna?
Ističe se kako glavni razlozi za izbjegavanje zapošljavanja mladih stručnjaka uključuju nedostatak stvarnog radnog iskustva (60%), globalnog načina razmišljanja (57%), timskih vještina (55%), odgovarajućih tehničkih vještina (51%) i poslovnog bontona (50%).
Iako je ovo istraživanje provedeno u SAD-u, postavlja se pitanje: Kako ovi trendovi utječu na hrvatsko tržište rada? Je li moguće da će poslodavci u Hrvatskoj također preferirati tehnologiju nad mladim diplomiranim osobama?
Manjak radne snage u Hrvatskoj – paradoks ili prilika?
Dok mlade diplomirane osobe u globalnom kontekstu nailaze na prepreke pri zapošljavanju zbog nedostatka praktičnih vještina, hrvatsko tržište rada suočava se s drugačijim izazovom – kroničnim manjkom radne snage u određenim sektorima. Ovaj paradoks otvara pitanje: Mogu li mladi stručnjaci, uz prilagodbu obrazovnog sustava i osobni razvoj, iskoristiti ovu priliku za popunjavanje praznina na tržištu rada?
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, najviše radnika traži se u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, prijevozu i ugostiteljstvu. Međutim, mladi su u većini usmjereni prema sektorima u kojima je već sada zasićenje, poput administracije, ekonomije ili prava, što dodatno otežava njihovu integraciju na tržištu rada.
Taj manjak radne snage doveo je i do dobro nam poznatog povećanog uvoza stranih radnika. U prvih šest mjeseci 2024. godine izdano je više od 100 tisuća radnih dozvola za strane radnike, dok istovremeno na burzi rada i dalje ima nezaposlenih mladih osoba, često bez iskustva ili s obrazovanjem koje ne odgovara potrebama tržišta.
Praktične vještine i tehnologija – ključ preživljavanja na tržištu rada
S obzirom na ubrzani razvoj tehnologije i sve veću primjenu AI sustava, poslodavci sve češće traže zaposlenike koji posjeduju tehnološke vještine, posebno u područjima poput umjetne inteligencije, analize podataka i IT-a. Prema istraživanju, samo 20% mladih diplomiranih osoba posjeduje te ključne vještine, što ukazuje na veliki jaz između obrazovnog sustava i potreba tržišta rada.
Možemo zaključiti kako izazovi, s kojima se suočavaju mladi diplomirani ljudi na tržištu rada, kako globalno tako i u Hrvatskoj, ukazuju na potrebu za bržom prilagodbom obrazovnog sustava i razvojem praktičnih vještina koje su ključne za uspjeh u poslovnom okruženju. S jedne strane, manjak radne snage u određenim sektorima u Hrvatskoj stvara prilike za zapošljavanje, ali s druge strane, postoji jasna potreba za razvijanjem tehnoloških kompetencija i prilagodbom mladih stručnjaka prema novim zahtjevima tržišta. Iako je teorijsko znanje temelj, poslodavci sve više cijene praktične vještine i prilagodljivost zaposlenika. I zato se, samo kroz suradnju obrazovnog sustava, poslodavaca i mladih ljudi, uz stalno usavršavanje i uvođenje inovacija, može stvoriti održiv i konkurentan radni ekosustav.
Diplomirana novinarka s golemim iskustvom u digitalnom marketingu, copywritingu i PR-u. Od terenskih novinarskih početaka do agencijskih brainstorming sesija - priče su moj svijet, a storytelling mi je strast.
