Neetični marketing – poticanje djece na konzumerizam uzelo previše maha

Neetični marketing – poticanje djece na konzumerizam uzelo previše maha

U Lijepoj Našoj nije bilo mnogo provokativnih reklama. Pretvaranje Gavrilovićeva loga u seks-simbol, Goodyearova guma čije se prianjanje uz površinu dočaravalo ženom koja je načinila špagu, fotografije unutrašnjosti ljudskog tijela u strastvenom zagrljaju na Geovim džambo-plakatima – sve to izazvalo je mnogo reakcija naše konzervativne javnosti pa su prve dvije promidžbene akcije povučene a treća je ostala kao mogući podsjetnik za sociološko-ekonomske radove o tabu-temama u hrvatskom marketingu – ali postoji nešto neusporedivo opasnije od dodavanja bojnih grudi djevojci koja nosi kobasicu, i o tome nitko ne govori – njihov utjecaj na najmlađe.

Nemoralno iskorištavanje djece

Iako je to zakonom zabranjeno, naši se oglašivači svakodnevno reklamama obraćaju upravo njima. Sadržajno privlačnim crtanim likovima i lako pamtljivim melodijama u djeci potiču nagon kupnje.

– Reklame i u djeci potiču nagon kupnje, a upravo na to trgovci i ciljaju. Također, djeca se iskorištavaju u reklamama da bi u odraslih pobudila sentimentalne osjećaje – tumačila je svojedobno u Vjesniku Vesna Brčić-Stipčević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, koja je uporabu djece u promidžbene svrhe izrijekom nazvala nemoralnom.

Da trgovci namjerno reklame usmjeravaju prema djeci, pokazuju i studije Centra za istraživanje tržišta GfK, prema kojemu mlada populacija raspolaže znatnom količinom novca. Mladi ne štede novac nego ga troše, i to ne na ono što im treba nego na ono što im se sviđa, stoji u obrazloženju istraživanja.

Dokazano je da djeca imaju i golem utjecaj na roditelje prilikom kupnje. Najmlađi biraju grickalice i pića, ali s godinama raste i njihov utjecaj, pa će ubrzo odlučivati i o televizijskim prijamnicima i DVD uređajima.

Ne razlikuju reklame od programa

Gordana Kuterovac-Jagodić, docentica na Katedri za razvojnu psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, objašnjava da je problem u tome što djeca ne razlikuju reklame od programa.

– Djecu bombardiraju raznim promidžbenim porukama, i to većinom za proizvode koji njima ne trebaju ili im čak štete – kaže docentica Kuterovac-Jagodić.

Napominje da djeca sve te proizvode u trgovini primijete i traže da se kupe. Kaže kako utjecaj reklama na djecu ovisi o njihovoj dobi, no da ih ona počnu zamjećivati vrlo rano. Dakle, djeca su premlada da shvate što je uopće reklama, ali pamte i pjesmice i likove. Ne razumiju da lutkica iz reklame u zbilji ne hoda i ne govori. Ne znaju ni da svi slatkiši nisu dobri za zdravlje.

Bitna je uloga roditelja

Kuterovac-Jagodić upozorava da roditelji moraju djeci objasniti čemu služe reklame.

– Budući da se u programu reklame samo nadovežu na crtić ili seriju, roditelj djetetu treba naglasiti da dolazi promidžbeni dio – objašnjava docentica.

Kaže da bi i u trgovini roditelj trebao pokazati djetetu autić čija ga reklama toliko veseli ne bi li dijete vidjelo da je u zbilji manji te da se ne kreće sam. Veli da djeca jednostavno padaju na sličice pa će u trgovini uvijek izabrati proizvod s crtanim likom, makar bila riječ o deterdžentu za pranje rublja – o kojem dakako nemaju pojma.

Podijeli

Odgovori

Top