Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr
Bez obzira koja ih je nevolja navela da napuste domovinu i odu u potrazi za boljim životom, osuđeni su na mukotrpno čekanje -čekanje na 'papire'. Oni se suočavaju s još jednim problemom: dosadom - jer im je zabranjeno tražiti posao.

Izdvojeno

Tek nakon devet mjeseci smiju potražiti radno mjesto

Bez obzira koja ih je nevolja navela da napuste domovinu i odu u potrazi za boljim životom, osuđeni su na mukotrpno čekanje -čekanje na ‘papire’. Oni se suočavaju s još jednim problemom: dosadom – jer im je zabranjeno tražiti posao.

Tražitelji azila, pored svih nevolja koje su ih snašle, u Njemačkoj se suočavaju s bezbroj problema. Postupak je gotovo uvijek identičan: ispuniti zahtjev i onda nekako kratiti dugo vrijeme koje je njemačkim službama potrebno za obradu zahtjeva. Od oko 130 tisuća osoba koje su u Njemačkoj uputile zahtjev za azilom, samo oko 3,7 posto njih bilo što radi – a tek svaki stoti radi puno radno vrijeme.

Ne zato jer oni to ne žele – nego zato jer ne smiju, barem ne prvih dvanaest mjeseci. Nakon toga im se može dodijeliti radna dozvola, može – ali i ne mora. Nova smjernica Europske unije s kojom se složilo svih 27 zemalja će nešto promijeniti: već nakon “samo” devet mjeseci će smjeti potražiti radno mjesto.

Ovo novo pravilo je kompromis i osobito je Njemačka ustrajala u svom pravilu da azilanti prve godine moraju živjeti samo od vrlo skromnog džeparca kojeg dobivaju. Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova obrazlaže taj rok od 12 mjeseci željom da se azilantima onemogući da samo zbog želje za zapošljavanjem uopće i zatraže azil. Tih devet mjeseci je stoga kompromis na kojeg je i Berlin bio spreman pristati, piše Deutsche Welle.

No, i u Njemačkoj se čuju kritike na takvu politiku. Ne samo da se tražitelje azila tako sili da žive u ne baš ugodnim centrima za smještaj uz džeparac od kojeg si jedva mogu što priuštiti, nego su te osobe u to vrijeme potpuno isključene iz njemačkog društva.

Bernd Mesović iz nevladine udruge Pro Asyl ne razumije argumente njemačkih službi. Podsjeća da tražitelji azila tek rijetko biraju zemlju po mogućnosti zapošljavanja, nego po praktičnom pitanju kamo se uopće može otići i možda zato jer imaju nekoga u toj zemlji. Bojazan kako će te osobe “krasti” radna mjesta Nijemcima je gotovo apsurdan, tvrdi Mesović. Ističe da oni rijetko imaju ikakve kvalifikacije, a ako čak i imaju, onda se one u pravilu ne priznaju u Njemačkoj.

Mesović utoliko procjenjuje da će za tražitelje azila u Njemačkoj uglavnom sve ostati po starom. Teoretski, njemačkim službama treba prosječno šest mjeseci da obrade nečiji zahtjev za azilom, ali taj postupak se može vući i godinama. Zato azilanti i dalje moraju vježbati svoje strpljenje, jer ni Europska unija nije baš poznata po svojoj brzini.


Napisao

DOP

Riječ je o globalnoj inicijativi kompanije Beiersdorf u sklopu koje zaposlenici diljem svijeta kroz različite projekte volontiranja i društveno odgovorne aktivnosti aktivno doprinose zajednici,...

Komentari

U praksi se vrlo brzo uočava obrazac prema kojem sve što dolazi izvana dobiva status hitnog ili važnijeg.

Lifestyle

Neslaganje sa šefom, loši odnosi s kolegama, nemogućnost napretka i drugi razlozi zbog kojih s grčem u želucu odlazimo na posao.

Ljudski resursi

Plaća je u razgovorima za posao tema koja može zbuniti i najentuzijastičnije kandidate.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.