Druga polovica 2013. godine, u kojoj će Hrvatska postati 28. zvjezdica na europskom nebu, donijet će mogućnost korištenja tek djelića od 350 milijardi eura koje je EU u proteklih šest godina namijenila prevladavanju socijalnih i gospodarskih razlika u Uniji. Uslijedit će novo šestogodišnje razdoblje i nove stotine milijardi, no pitanje je postoji li u Hrvatskoj spremnost ‘ubrati novac s grane’. Za ovu analizu, osim općenite spremnosti, posebna će pozornost biti posvećena projektima u području zaštite prirode.
Općeniti je odgovor iz Vladinih resora kako ‘Hrvatska trenutno radi na pripremi strateških dokumenta, kao i prioriteta za financiranje u sljedećem financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine’, odnosno da radi na tzv. Programiranju, piše tportal. No ako se za to razdoblje radi na ‘programiranju’ i ako se može i shvatiti kako je do 2014. još više od devet mjeseci, nejasno je zašto se čeka s pripremama za apliciranje prema projektima iz financijskog razdoblja na izmaku.
‘Okvirne procedure i obrasci za prijavu projekata koji će se kandidirati za sufinanciranje iz strukturnih instrumenata tijekom ovog financijskog razdoblja EU (2007-2013) u završnoj su fazi izrade’, potvrđeno je iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.
Kad je riječ o mogućnosti apliciranja za sredstva iz strukturnih fondova, iz tog ministarstva podsjećaju kako će se za njih moći natjecati otprilike svatko onaj tko ima konkretan i kvalitetan program.
‘Sredstva strukturnih fondova, ovisno o relevantnoj regulativi, pojedinom operativnom programu i uvjetima svakog pojedinog natječaja, mogu koristiti, tj. za ista aplicirati tijela državne uprave, javna tijela, privatne pravne osobe, odnosno privatne tvrtke, nevladine organizacije i drugi. Prihvatljivost mogućih prijavitelja definira se pojedinačnim natječajnim procedurama’, najavljeno je iz ministarstva zaduženog za koordinaciju korištenja EU fondova.
I po odgovoru iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode jasno je kako ‘trenutno nisu poznate procedure i obrasci koje će Hrvatska koristiti u programskom razdoblju 2014 – 2020’. Ipak uvjeravaju kako su ‘u suradnji s javnim ustanovama nacionalnih parkova i parkova prirode te pojedinim županijskim javnim ustanovama za zaštitu prirodnih vrijednosti pripremili projekte kako bi oni bili spremni za razdoblje u kojem će strukturni fondovi za zaštitu prirode biti na raspolaganju’. Uvjeravaju kako postoje projekti koji su ‘vrlo izgledni za realizaciju i financiranje kroz fondove EU kada oni budu dostupni’, te ističu da ‘njihovi iznosi variraju od 300.000 do šest milijuna eura’. Za iduću, 2014. godinu prognoziraju ‘razvoj novih projekata koji će biti prikladni za financiranje iz instrumenata EU’.
‘Optimizam je baziran na činjenici da se kroz Projekt integracije u EU Natura 2000 (NIP) cijelu 2012. intenzivno radilo na jačanju kapaciteta javnih ustanova u zaštiti prirode upravo u cilju podizanja spremnosti sustava za apsorpciju sredstava, odnosno razvoj kvalitetnih projekata. Primjerice, apliciranjem na dio sredstava NIP-a javne ustanove razvijaju i apliciraju svoje projekte manjeg opsega od onih predviđenih za EU instrumente financiranja, kao što su poučne staze, info-centri i sl., kako bi svladali sve potrebne procedure koje se očekuju pri realizaciji sličnih, ali financijski zahtjevnijih projekata’, navode iz Ministarstva.
Ukazuju i kako se ‘u sklopu NIP-a provode i ostale aktivnosti koje direktno produciraju dokumentaciju za EU fondove, kao što su dizajn i interpretacija prirode, ili se kroz razvoj Poljoprivredno-okolišnog programa pomaže sektoru poljoprivrede da u svoje programe uključi mjere koje su prirodi prihvatljive, a koje se također mogu financijski pozitivno odraziti na poljoprivrednike’.
(Ne)povoljan zajam Svjetske banke?
Upravo se ‘Projekt integracije u EU – Natura 2000’ (NIP) financira zajmom Svjetske banke, pa se logičnim postavilo pitanje je li se on mogao financirati, primjerice, kroz pretpristupne ili strukture fondove. Samim time slijedi i drugo pitanje: je li se mogao zaustaviti, ugovorne obveze o zajmu raskinuti te aplicirati za bespovratna sredstva.
‘Projekti vezani uz ‘prirodu’, odnosno zaštićena područja poput nacionalnih parkova, parkova prirode, zaštićenih rezervata, uvijek su nekako završavali na dnu liste prioriteta kad je trebalo raspodijeliti financijska sredstva. Istovremeno, upravo po prirodi, bogatstvu i ljepotama, prepoznat je doprinos Hrvatske EU. Svjesni da u trenutku kad nam na raspolaganje stignu strukturni fondovi moramo imati projekte potpuno spremne za aplikaciju, još 2012. napravili smo reviziju planova vezanih uz raspodjelu sredstava iz kredita kod Svjetske banke koji je 2011. ugovoren kroz Ministarstvo kulture (u prethodnom sazivu Vlade, zaštita prirode bila je naime dio Ministarstva kulture)’, pojašnjavaju iz nadležnog ministarstva.
Napominju i kako je zajam u iznosu od 20,8 milijuna eura ugovoren 2011. godine s povoljnom kamatom (do tri posto) i počekom od pet godina koji počinje teći 2016. godine kad je i predviđeno dovršenje projekata koji se zajmom financiraju. Podsjećaju i kako su se ‘okolnosti u Hrvatskoj znatno promijenile u odnosu na vrijeme kad je takav zajam podizan’.
‘Procjena ministra bila je da odustajanje od kredita nije opcija, jer bi penali bili preveliki te da je umjesto toga bolje napraviti reviziju projekata koji su planirani iz sredstava kredita i to na način da se sredstva plasiraju na projekte koji su najizgledniji za financiranje iz strukturnih fondova unutar programa NIP. Ulaskom u EU hrvatska ekološka mreža, naime, postaje dio europske pod nazivom Natura 2000. Sredstva koja će nam biti na raspolaganju su ogromna, ali da bismo ih mogli povući, moramo biti spremni s dokumentacijom za kandidiranje’, poručuju iz Ministarstva.
Uvidom u dokumente Svjetske banke, a na što su tportal uputili dobri poznavatelji prilika, vidljivo je kako su sve zemlje dužne uspostaviti mrežu Natura 2000 prije ulaska u EU. Unija je čak i pokretala postupke protiv zemalja koje ovu obvezu nisu ispunile. Iako je u javnosti spominjana vrijednost zajma od 20,8 milijuna eura, što će Hrvatska s kamatama morati vratiti, ukupna vrijednost je zapravo 43,7 milijuna eura, uz napomenu kako će 20 milijuna dati EU kroz strukturne fondove.
Svijetli primjer iz Slavonije
Uz priznanje svima onima koji, ipak, spremno dočekuju ulazak Hrvatske u EU, najsvjetliji primjer dolazi iz Slavonije. Za Regionalnu razvojnu agenciju Slavonije i Baranje kažu da je, po privlačenju europskog novca, pet godina ispred ostatka Hrvatske, a lokalne vlasti se ‘žale’ kako će ‘uskoro upasti u zamku da neće svojim sredstvima moći pokriti dobiveni novac’. Još prije šest godina otvorili su i svoj ured u Bruxellesu da bi, kako sami kažu, bili ‘na izvoru pravodobnih informacija’. Za strukturne fondove su spremni.
‘Grad Osijek i Osječko-baranjska županija, koji su u suvlasništvu Agencije svatko po 50 posto, imaju pripremljene projekte za strukturne fondove. Među njima je najvredniji i najspremniji pročistač voda i južnog kolektora ukupne vrijednosti 72,5 milijuna eura. Bilo bi nam puno lakše u pripremi da je Vlada odradila svoj posao i završila proces izrade Operativnih programa 2014 – 2020. Bez tih jasnih smjernica, definiranih dokumenata, prioriteta, nacionalnih strategija, jako nam je teško raditi, jer
ispada da se pripremamo napamet. I tu nam pomaže predstavništvo u Bruxellesu koje nam daje smjernice EU 2014 – 2020, dok na nacionalne smjernice još uvijek čekamo’, konstatira Stjepan Ribić, direktor najuspješnije agencije u Hrvatskoj u privlačenju EU sredstava.
Slavonci i Baranjci dosad su, naime, aktivno sudjelovali u 253 projekta odobrena od strane Europske komisije i drugih međunarodnih izvora u ukupnoj vrijednosti 114,3 milijuna eura. Samo u proteklih pet godina na području Osijeka i Osječko-baranjske županije od strane EK i drugih fondova odobrena su 154 projekta ukupne vrijednosti 69,8 milijuna eura koji su sufinancirani u iznosu od 30,4 milijuna eura.
‘Kao akreditiranom koordinatoru za regionalni razvoj uvijek nam je važnije potaknuti druge da se uključe u izradu i prijavu projekata na EU fondove, nego da sami radimo na njima. Držimo se one stare narodne: ‘važnije je čovjeka naučiti da lovi sâm ribu, nego mu je dati svaki puta serviranu’. Stoga mnogima pomažemo u izradi, prijavi i provedbi projekata iz EU fondova, jer nema je želja bila i u njoj smo uspjeli podignuti apsorpcijski kapacitet na području županije na maksimum’, objašnjava dalje Ribić.
Čak su na Ekonomskom fakultetu u Osijeku i tamošnjem Pučkom otvorenom učilištu inicirali i pokretanje studija za upravljanje projektnim ciklusom. Do ulaska u Uniju planiraju potpisati još 30 projekata ukupne vrijednosti oko 15 milijuna eura, a onda se okreću drugim i bogatijim izvorima u strukturnim fondovima.
Na kraju, posve je jasno kako vlak za Bruxelles i tamošnje izdašne blagajne odbrojava posljednje trenutke prije polaska. Nikakav problem, ako se već toliko dugo čekalo i propustilo brojne prilike za korištenje pretpristupnih eura, ne bi bio usmjeriti taj vlak prvo prema Osijeku. Uz pozitivna iskustva i znanje ljudi koji su znali prepoznati svoju priliku, a drugu već spremno čekaju, lakše će potom biti i zaputiti se prema izvorima bespovratnog novca.
