Državni dužnosnici, političari pa čak i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski već nekoliko godina dozivaju MMF. Slavko Linić iz SDP-a već neko vrijeme ozbiljno zaziva u pmoć dolazak Međunarodnog monetarnog fonda. Činjenica je da ono što od nas zahtijeva MMF isto traži i Europska unija tako da će mjere na ovaj ili onaj način biti provedene. Monetarni fond u posljednje vrijeme posebno inzistira na fleksibilnijem tržištu rada i nižoj cijeni rada
U Hrvatskoj 6 posto stanovništva radi u državnim i javnim službama
U Hrvatskoj, prema podacima Nezavisnog hrvatskog sindikata, u javnim službama ima 180.000, a u državnim službama 65.000 zaposlenih, što je 245.000 ljudi, odnosno prema ukupnom stanovništvu također gotovo 6 posto. MMF bi od Hrvatske mogao tražiti da bez posla ostane oko 60.000 ljudi. Dolazak MMF-a značio bi rezanje rashodovne strane proračuna, zamrzavanje plaća i mirovina te liberalizaciju tržišta rada.
A, što je mogući dolazak svjetske financijske organizacije značio za Srbiju, Rumunjsku i Mađarsku …
Srbija državni aparat treba smanjiti za 25 posto
Ove je godine Beograd potpisao stand-by aranžman na milijardu eura. Srbija se obvezala da će smanjiti izdatke za isplatu plaća javnih zaposlenika. Srbija je s MMF-om preklani u svibnju dogovorila da se državni aparat sa 700.000 ljudi smanji za 25 posto, jer je previše da svaki treći prima plaću iz proračuna. Od tada je Beograd od dogovorenih 2,9 milijardi eura povukao 1,3 milijarde.
Mađarska smanjenje državnog aparata, zamrzavanje mirovina i smanjenje socijalnih prava
Od početka krize aranžman s Monetarnim fondom imale su Mađarska, Rumunjska, Srbija te Bosna i Hercegovina. Svima osim Mađarima – koji nemaju velik državni aparat, ali su imali problema s visokim deficitom i nemogućnošću otplate vanjskog duga – zajedničko je traženje smanjenja državnog aparata, zamrzavanje mirovina i smanjenje socijalnih prava. Mađari se posljednjih dana opet konzultiraju s MMF-om jer im prijeti pad kreditnog rejtinga točnije poskupjet će im zaduživanje u inozemstvu.
Rumunjska do 2015. godine bez posla ostaje 326.000 radnika
Što se tiče Rumunjske, dolazak Monetarnog fonda najviše su platili zaposleni u državnom i javnom sektoru. Naime, u Rumunjskoj, koja je dogovorila pomoć od MMF-a, EU-a, Svjetske banke i EBRD-a od 20 milijardi eura, lani je ukinuto oko 70.000 radnih mjesta koja se financiraju iz proračuna, a ta se akcija nastavila i ove godine do kraja koje će posao izgubiti još dodatnih 125.000 zaposlenih, a do 2015. godine bez posla treba ostati 326.000 radnika.
U Rumunjskoj je u javnom sektoru zaposleno gotovo 1,4 milijuna ljudi, što je oko 6 posto ukupnog stanovništva. Rumunjska će po svemu sudeći morati otpustiti oko 25 posto zaposlenih koji primaju plaću iz proračuna.
