Najvažnije novine koje nam donosi izmijenjeni Zakon su između ostalog:
1) Uplaćene premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja za svoje zaposlenike u iznosu do 500,00 kn mjesečno postaju priznati trošak.
2) Rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore prema čl.11. Zakona, a u skladu sa računovodstvenim propisima odnosno MRS 19 i HSFI 16. Uz to je važno napomenuti da Zakon propisuje da se rezerviranja moraju ukinuti u slijedećem poreznom razdoblju.
3) Dugotrajnom imovinom prema čl.12.st.3. smatra se imovina s vijekom trajanja dužim od godinu dana vrijednosti veće od 3.500,00 kn (umjesto dosadašnjih 2.000,00 kn).
4) Veliku novinu u Zakonu predstavlja tretman plovila, zrakoplova, apartmana i kuća za odmor itd. Naime amortizacija i svi ostali troškovi smatrati će se porezno priznatim troškovima samo pod uvjetom da:
– je poduzetnik registriran za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja ili prijevoza.
– da na osnovi korištenja u poslovne svrhe (iznajmljivanja) zrakoplova i plovila ostvaruje prihod u poreznom razdoblju najmanje u visini od 7 % njihove nabavne vrijednosti.
– da na osnovu korištenja u poslovne svrhe (iznajmljivanja) apartmana i kuća za odmor ostvaruje u poreznom razdoblju prihode u visini od najmanje 5% njihove nabavne vrijednosti.
5) Ograničavanje prijenosa poreznog gubitka kod statusnih promjena – statusnom promjenom više se neće automatizmom stjecati pravo na korištenje gubitka kao porezno priznatog troška. Takovo pravo biti će omogućeno u slučajevima kada pravni prednik obavlja djelatnost dva porezna razdoblja prije spajanja te ako se spajanjem bitno ne promjeni djelatnost pravnog prednika.
6) Srednji i veliki porezni obveznici postaju obveznici podnošenja porezne prijave elektroničkim putem.
Vidimo da su se najveće promjene dogodile u jasnim razlučivanjima privatnih troškova od onih poslovnih. Samo kao podsjetnik , „stari„ Zakon propisivao je obvezu uvećanja osnovice poreza na dobit za porezno nepriznate troškove uključujući i pripadajući PDV koji su se odnosili na privatan život dioničara i članova društva ili s njima povezanih osoba (tj. izuzimanje) kao npr. za troškove zabave i športa, odmora i rekreacije zaposlenika ako na njih nije obračunat porez na dohodak. Novi zakon više ne dopušta da se takvi troškovi knjiže na porezno nepriznate troškove i time izbjegne plaćanje poreza na dohodak. Takvi troškovi su uvijek dohodak fizičke osobe zbog koje su isti neposlovni izdaci i nastali. U skladu s time od 01.07.2010. privatni troškovi će se zajedno sa pripadajući PDV-om smatrati dohotkom od kapitala i oporezivati stopom od 40% plus prirez.
Kazna – dvostruko oporezivanje
Velika novost u zakonu je otkrivanje plaćenih privatnih troškova za članove društva, dioničare i s njima povezanih osoba u postupku poreznog nadzora. Ako se u postupku poreznog nadzora utvrdi da su pojedini troškovi nastali iz razloga podmirivanja privatnih potreba, a evidentirani su kao porezno priznati troškovi na ove troškove uvećane za PDV porezni nadzornici mogu obračunati porez na dohodak, prirez, doprinose, a zatim za cijeli taj iznos uvećati poreznu osnovicu.
Ovdje vidimo slučaj dvostrukog oporezivanja i to je jedna od značajnih novina u Zakonu jer u ovom slučaju ima obilježje kazne. I dalje privatne troškove možemo knjižiti na teret zadržane dobiti, zatim kao predujam buduće dobiti ili kao pozajmicu uz kamatu od 4 % godišnje. Pri tome treba aktivno voditi računa o ograničenju isplata dobiti ili predujma (teškoće u poslovanju, gubitak i dr.).