Novčani fondovi u Hrvatskoj
Novčani fond vrsta je investicijskog fonda koji sredstva ulaže u instrumente novčanog tržišta, trezorske zapise, depozite, državne obveznice te ostale vrijednosne papire za koje garantira Republika Hrvatska. Karakterizira ga minimalan rizik i relativno malen rast vrijednosti udjela.
Na hrvatskom tržištu postoje kunski, eurski i dolarski novčani fondovi. Dolarski novčani fond za sada je jedino u ponudi PBZ Investa. Najveći je novčani fond, s gotovo 50 posto tržišta, ZB plus Zagrebačke banke. Osim ZABA-e, na tržištu se nalazi još 15-ak novčanih fondova.
Kako to funkcionira?
Prilično jednostavno. Naime, korisnici ne plaćaju ulaznu i izlaznu naknadu za uporabu fondova. Postupak traje kratko – novčani fondovi otvoreni su fondovi i novac koji se povuče iz fonda (dio novca ili kompletno ulaganje, svejedno) sljedeći je radni dan na računu. Trošak predstavlja naknada za upravljanje, koja se ovisno o fondu kreće između 1 i 1,25 posto.
Zbog visoke likvidnosti tih fondova korisnici pokušavaju predvidjeti kretanja tečaja i prebacuju se iz kunskih u eurske fondove ili obrnuto. Takvo špekuliranje zahtijeva veći angažman, ali i samo ulaganje u novčane fondove donosi bolji prinos od stavljanja novaca na oročenu štednju.
Korisno za pravne i fizičke osobe
Fondove u gotovo jednakom opsegu rabe fizičke i pravne osobe. Takvim se kratkoročnim ulaganjima ostvaruju dobri doprinosi, a novac je uvijek dostupan za upotrebu, što je prvi preduvjet za likvidnost kompanije.
Svi su fondovi u krizi pretrpjeli gubitke. Kao najveći gubitnici iz te priče izašli su dionički fondovi, ali i novčani su izgubili dio sredstava – imovina fondova nakon prvoga kvartala ove godine iznosila je 3,78 milijardi kuna. U 2008. godini novčani fondovi raspolagali su sa 120 milijuna kuna više.
