Obveza fiskalizacije računa – jeste li spremni?

Hrvatska ulazi u novu eru poslovanja. Od 1. siječnja 2026. svaki poduzetnik u sustavu PDV-a više neće moći izdavati papirnate račune prema drugim tvrtkama i institucijama. Umjesto njih uvodi se obvezna fiskalizacija elektroničkih računa (e-računa), strukturiranih digitalnih dokumenata u XML formatu koji se izravno povezuju s Poreznom upravom putem sustava eIzvještavanje, čime se omogućava trenutačni uvid u poslovne transakcije i potvrdu primitka ili naplate računa.

Dakle, s početkom 2026. godine u Hrvatskoj počinje primjena novog sustava fiskalizacije računa u realnom vremenu, poznatog kao “fiskalizacija 2.0”, koji donosi velike promjene za sve poduzetnike u zemlji, uključujući obvezu korištenja šesteroznamenkaste KPD 2025 klasifikacije za sve proizvode i usluge te usklađivanje s europskim standardom EN 16931.

Dosadašnja fiskalizacija obuhvaćala je primarno gotovinske transakcije u ugostiteljstvu, trgovini i uslužnim djelatnostima, odnosno sve oni koji su poslovali s potrošačima (B2C). Taj sustav, poznat kao Fiskalizacija 1.0, ostaje na snazi za B2C transakcije, dok novi sustav proširuje obvezu na sve vrste poslovanja, uključujući poslovanje između pravnih osoba (B2B) i prema javnom sektoru (B2G), što znači da svi poduzetnici, bez obzira posluju li gotovinski ili bezgotovinski, moraju izdavati strukturirane elektroničke račune i razmjenjivati ih putem odobrenih informacijskih posrednika.

Odvjetnici, arhitekti, informatičke tvrtke, freelanceri, udruge i drugi koji do sada nisu bili obveznici fiskalizacije više neće moći izdavati račune u Wordu ili PDF formatu. Svi moraju prilagoditi svoje poslovanje, uključujući programske alate, potpisne certifikate, način slanja i arhiviranja računa. Obveznici trebaju osigurati testiranje sustava, tehničku prilagodbu, edukaciju djelatnika te planirati troškove integracije.

Pravovremene pripreme smanjuju rizik od tehničkih poteškoća, birokratskih zapreka ili kazni nakon stupanja pravila na snagu. Male tvrtke i obrti izvan sustava PDV-a mogu koristiti besplatnu aplikaciju MIKROeRačun, koju nudi Porezna uprava, za jednostavniju prilagodbu.

Što se konkretno mijenja?

Od početka sljedeće godine više neće biti mogućnosti izdavanja papirnatih računa za poslovanje među pravnim osobama. Računi moraju biti u digitalnom obliku, u XML formatu sukladnom europskim standardima EN 16931, a svaki proizvod ili usluga mora biti označen šesteroznamenkastom klasifikacijskom oznakom prema KPD 2025, dostupnom putem KLASUS aplikacije Državnog zavoda za statistiku. Izdanjem i primitkom e-računa automatski se prenose podaci Poreznoj upravi putem sustava eIzvještavanje, koji uključuje i potvrdu primitka ili naplate računa, čime se uistinu smanjuje mogućnost nepravilnosti  i utaje poreza. Poduzetnici u sustavu PDV-a moraju od tada i izdavati i primati e-račune.

Izuzetak su oni koji nisu u sustavu PDV-a, ipak, oni od 2026. godine moraju primati e-račune, a od 1. siječnja 2027. i sami postaju obveznici izdavanja e-računa. Drugim riječima, gotovo svi poslovni subjekti u Hrvatskoj uključit će se u ovaj sustav. Jedino oni koji nisu još uvijek obveznici PDV-a imaju dodatnu godinu da se pripreme za izdavanje računa, dok moraju biti spremni kao i svi ostali primiti ih.

Od 1. srpnja 2030., razmjena e-računa postat će obvezna na cijelom EU tržištu, što dodatno naglašava važnost pravovremene pripreme. (Dodatna prednost ovog sustava je ukidanje obrazaca poput RAD-1G, Zbirne prijave (ZP) i PDV-S od 1. srpnja 2030., što će značajno smanjiti administrativni teret za poduzetnike.)

Što je potrebno odmah poduzeti?

Prvo što trebate napraviti je pribaviti digitalni certifikat, vašu digitalnu iskaznicu za sigurno potpisivanje e-računa. Nabava i ovjera tog certifikata zahtijeva određeno vrijeme i obavezna je za sve. S obzirom na veliki broj poduzetnika, preko 180.000 aktivnih poslovnih subjekata, savjetuje se da se ne čeka posljednji trenutak jer može doći do zastoja. Zatim je važno odabrati informacijskog posrednika, tvrtku ili uslugu koja će vam omogućiti razmjenu e-računa s poslovnim partnerima i Poreznom upravom, poput FINA-e, Hrvatske pošte, Hrvatskog telekoma ili mSTART-a. Ovu uslugu treba formalno prijaviti i ovlastiti. Također, važno je provjeriti podržava li vaš postojeći poslovni softver e-račune i automatsku komunikaciju prema zakonskim zahtjevima, uključujući povezivanje s KPD 2025 klasifikacijom i sustavom eIzvještavanje. Ukoliko nije, potrebno je nadograditi ili zamijeniti softver, pri čemu mala poduzeća mogu koristiti besplatnu aplikaciju MIKROeRačun.

Još jedan važan korak jest uspostava digitalne arhive u kojoj ćete, najmanje 11 godina, čuvati izvorne e-račune u XML formatu. Riječ je o obveznom zakonskom zahtjevu, a arhiva može biti vlastita ili usluga informacijskog posrednika. Ne smije se zaboraviti ni edukacija zaposlenika koji će raditi s novim dokumentima. Dobro pripremljen kadar smanjuje mogućnost grešaka koje sustav ne tolerira, a besplatni webinari Porezne uprave i strukovnih udruga dostupni su za podršku. Uzimajući u obzir da od rujna 2025. već možete testirati svoje sustave u testnom okruženju, ključna je pravovremenost svih priprema.

Koliki su troškovi?

Na početku, trošak digitalnog certifikata za pet godina iznosi oko 40 eura. Troškovi slanja svakog e-računa variraju od nekoliko do dvadesetak centi, ovisno o odabranom informacijskom posredniku i opsegu poslovanja. Primanje e-računa uglavnom je besplatno. Neki manji poduzetnici mogu koristiti besplatne aplikacije poput MIKROeRačun koje ispunjavaju sve tehničke zahtjeve sustava. Nadogradnja ili promjena softvera može biti besplatna kod novih sustava ili može koštati nekoliko stotina eura u slučaju složenijih rješenja. Edukacija zaposlenika često je uključena u uslugu ponuditelja softvera, a dostupni su i besplatni webinari Porezne uprave i strukovnih udruga. Ako pak angažirate vanjske edukatore, troškovi mogu početi od stotinu eura nadalje. Svi ovi troškovi mogu se smatrati poreznim troškovima, a za mikro i male tvrtke postoje dodatne porezne olakšice koje značajno ublažavaju financijski teret.

Zašto ne čekati?

Mnogi poduzetnici još nisu započeli prilagodbu, vjerujući da ima vremena. No rok se brzo približava, a bez certifikata, ugovorenog posrednika i prilagođenog softvera nećete moći izdavati račune od početka 2026. Kašnjenje u nabavi certifikata može prouzročiti zastoje i otežati poslovanje. Kazne za nepoštivanje obveza su visoke i kreću se od nekoliko tisuća do desetaka tisuća eura, ovisno o ozbiljnosti prekršaja i veličini poduzeća. Pravovremenom pripremom izbjegavate ove rizike, olakšavate poslovanje i sprječavate pojavu neugodnih situacija.

Fiskalizacija e-računa predstavlja veliku i nužnu transformaciju hrvatskog poslovanja. Temeljito i pravovremeno planiranje, nabava potrebnih certifikata, informatičkih rješenja i edukacija zaposlenika ključni su za uspješan prijelaz. Odgađanje može biti skupo, dok pravovremen ulazak u sustav donosi sigurnost i brojne poslovne prednosti, poput smanjenja administrativnog tereta i usklađivanja s budućim EU zahtjevima.

Praktični vodič za pripremu na Fiskalizaciju 2.0

1. Nabavite digitalni certifikat (do 31.12.2025.)
   Svi poslovni subjekti moraju imati digitalni certifikat od Financijske agencije (FINA) ili drugog ovlaštenog izdavatelja za elektroničko potpisivanje i identifikaciju e-računa. S obzirom na više od 180.000 aktivnih poslovnih subjekata u Hrvatskoj, pokrenite postupak što prije kako biste izbjegli zastoje. Certifikat se može nabaviti putem web stranice FINA-e (https://www.fina.hr/poslovni-digitalni-certifikati/).
2. Odaberite informacijskog posrednika
   Informacijski posrednik omogućuje razmjenu e-računa između poslovnih subjekata i Porezne uprave. Možete birati između:
   1. Certificiranih privatnih posrednika (npr. Hrvatska pošta, Hrvatski telekom, mSTART d.o.o.).FINA kao centralnog informacijskog posrednika.
   1. Besplatne aplikacije MIKROeRačun za male obveznike izvan sustava PDV-a, dostupne putem Porezne uprave.
      Posrednika morate formalno prijaviti i ovlastiti putem sustava ePorezna.
3. Povežite proizvode s KPD 2025 klasifikacijom (do 31.12.2025.)
   Svaki proizvod ili usluga mora biti označen šesteroznamenkastom klasifikacijskom oznakom prema KPD 2025 (npr. „47.11.01 – Maloprodaja u trgovinama“). Koristite KLASUS aplikaciju Državnog zavoda za statistiku (https://web.dzs.hr/App/klasus/default.aspx) za pretraživanje kodova. Za pomoć kontaktirajte: KPD@dzs.hr.
4. Prilagodite poslovni softver
   Vaš softver mora podržavati XML format sukladno standardu EN 16931 i automatsku fiskalizaciju. Provjerite s dobavljačem softvera podržava li postojeći sustav ove zahtjeve. Ako ne, potrebna je nadogradnja ili zamjena softvera. Besplatna aplikacija MIKROeRačun može biti rješenje za male poduzetnike.
5. Uspostavite digitalnu arhivu
   eRačuni se moraju čuvati u izvornom XML formatu najmanje 11 godina. Možete koristiti vlastitu digitalnu arhivu ili uslugu informacijskog posrednika. Provjerite je li arhiva usklađena s propisima Porezne uprave.
6. Testiranje sustava (od 1. rujna 2025.)
   Od rujna 2025. testirajte svoje sustave u testnom okruženju Porezne uprave kako biste osigurali ispravnost procesa izdavanja i primanja e-računa. Testiranje uključuje provjeru XML formata, potpisivanja certifikatom i povezivanja s eIzvještavanjem.
7. Edukacija osoblja
   Osigurajte edukaciju zaposlenika o novim procesima, uključujući izdavanje, primanje i potvrdu e-računa putem sustava eIzvještavanje. Besplatni webinari dostupni su putem Porezne uprave (https://porezna.gov.hr/fiskalizacija/bezgotovinski-racuni/) i strukovnih udruga. Prilagodite interne poslovne procese kako biste smanjili rizik od grešaka.
8. Upoznajte se sa sustavom eIzvještavanje
   Sustav eIzvještavanje omogućuje potvrdu primitka ili naplate e-računa, što je obvezno za unakrsnu kontrolu. Provjerite podržava li vaš softver automatsko slanje podataka o primitku/naplati u ovaj sustav.

Važne napomene:

• Sve vrste plaćanja (gotovina, kartice, transakcijski računi) obuhvaćene su Fiskalizacijom 2.0.
• I izdavatelj i primatelj e-računa obvezni su fiskalizirati račune i potvrditi njihov primitak/naplatu putem eIzvještavanja.
• Porezna uprava ima trenutni uvid u sve transakcije, čime se smanjuje mogućnost nepravilnosti.
• Od 1. srpnja 2030. ukidaju se obrasci RAD-1G, Zbirna prijava (ZP) i PDV-S, što smanjuje administrativni teret.
• Pravovremena priprema ključna je za izbjegavanje zagušenja i kazni.

Korisni linkovi:

• Porezna uprava – Fiskalizacija 2.0: https://porezna.gov.hr/fiskalizacija/bezgotovinski-racuni/
• KLASUS aplikacija (KPD 2025): https://web.dzs.hr/App/klasus/default.aspx
• FINA digitalni certifikati: https://www.fina.hr/poslovni-digitalni-certifikati/

Okvir o kaznama

Zakon jasno propisuje novčane kazne za poslovne subjekte i odgovorne osobe koji ne ispune svoje obveze vezane uz e-račune. Pravne osobe (tvrtke, ustanove, udruge) mogu biti kažnjene iznosom od 2.650 eura do 66.360 eura za povrede poput neizdavanja e-računa u XML formatu, nekorištenja digitalnog certifikata, neodabira informacijskog posrednika, nepravilnog arhiviranja e-računa, korištenja neispravnog KPD 2025 koda ili nepotvrđivanja primitka/naplate e-računa u sustavu eIzvještavanje. Odgovorne osobe u pravnoj osobi (npr. direktori, članovi uprave) riskiraju kazne od 130 eura do najviše 6.630 eura.

Kazne se izriču za svaki pojedinačni prekršaj, što može uvelike povećati ukupni iznos. Primjerice, izdavanje neispravnog e-računa bez KPD 2025 koda ili nepotvrđivanje primitka e-računa smatra se zasebnim prekršajem. Ponavljanje prekršaja ili namjerno izbjegavanje fiskalizacije može dovesti do viših kazni, pojačanog poreznog nadzora ili čak privremene zabrane poslovanja. Porezna uprava najavila je strogi nadzor i nultu toleranciju za nepravilnosti, ali može izreći blaže kazne za manje prekršaje ako se poduzetnik brzo uskladi.

Pravovremena prilagodba ključna je za izbjegavanje ovih rizika, osiguravanje nesmetanog poslovanja i smanjenje dodatnih troškova.