Debljina je inače sve češća pa istraživanja pokazuju da se ne može izričito tvrditi da je njena pojava izravno vezana uz sindrom policističnih jajnika koji može biti prisutan bez obzira na tjelesnu težinu. Sama debljina neovisno utječe na pojavu hirzutizma, neplodnosti i komplikacija trudnoće, međutim važna je jer pogoršava osnovni hormonski poremećaj, višak androgena. U debljini zbog inzulinske neosjetljivosti dolazi do povećanog lučenja inzulina, a inzulin potiče veće lučenje androgena u jajniku. To izravno utječe na pojačavanje simptoma sindroma policističnih jajnika. Blaga ili čak neprimjetna klinička slika sindroma policističnih jajnika uz debljinu može postati izražena: primjerice neredovitost menstrualnih ciklusa ne mora biti prisutna, ali s debljanjem se može pojaviti. Kod težih oblika sindroma policističnih jajnika to je još očiglednije pa 90% žena koje imaju neplodnost u sklopu sindroma, ima i prekomjernu tjelesnu težinu.
Metaboličke posljedice
S debljinom su usko povezani i tzv. metabolički poremećaji. Javljaju se obično u osoba koje imaju i povećanu obiteljsku sklonost tim bolestima. Najčešće se radi o poremećaju masnoća u krvi, a povišena razina šećera u krvi i razvoj šećerne bolesti javlja se znatno ranije. Kada je sindrom policističnih jajnika udružen s teškom debljinom, šećerna bolest može se pojaviti već u adolescenciji. Pojava šećerne bolesti u trudnoći također je znatno češća.
Neupitno je da je u žena sa sindromom policističnih jajnika i debljinom značajno povišena razina čimbenika koji povećavaju srčanožilni rizik. Ipak neovisan utjecaj sindroma policističnih jajnika ne može se u potpunosti razlučiti od utjecaja debljine, posebice ne dugoročno. Još uvijek ostaje neodgovoreno i koliko je povećan srčanožilni rizik u mršavijih žena sa sindromom policističnih jajnika.
Štitnjača može odmoći…
Povezanost poremećaja funkcije štitnjače i sindroma policističnih jajnika prvenstveno se očituje kroz preklapanje njihovih simptoma.
Poremećaji funkcije žlijezde štitnjače drugi su najčešći hormonski poremećaji u žena. Iako se poremećaj funkcije štitnjače može pojaviti uz sindrom policističnih jajnika, nije dokazana njihova bliska uzročna povezanost. Do poremećaja funkcije štitnjače najčešće dolazi zbog tzv. autoimune upale i ona je tek nešto učestalija u osoba sa sindromom policističnih jajnika. Prisutnost autoimune upale međutim može utjecati na manju uspješnost liječenja neplodnosti u sindromu policističnih jajnika.
Povezanost poremećaja funkcije štitnjače i sindroma policističnih jajnika prvenstveno se očituje kroz preklapanje njihovih simptoma. Slično kao sindrom policističnih jajnika, poremećaji funkcije štitnjače mogu izazvati neredovitost menstrualnih ciklusa, iako znatno rjeđe. Uz razvoj oslabljene funkcije štitnjače, tzv. kroničnog (Hashimotovog) tireoiditisa, može doći i do sklonosti debljanju. Sniženje hormona štitnjače neposredno utječe na pad potrošnje energije pa se višak energije iz hrane pretvara u zalihe masnog tkiva. Uz debljinu dolazi do već opisanog pogoršanja sindroma policističnih jajnika pa je to možda i ključna poveznica ova dva hormonska poremećaja. Mora se ipak znati da se uredne razine hormona štitnjače mogu vrlo uspješno održavati uz jednostavno nadomjesno liječenje pa se svaka sklonost debljanju ako su hormoni dobri ne može pripisati štitnjači.
Psihološki utjecaj sindroma policističnih jajnika
Sindrom policističnih jajnika može imati značajne psihološke posljedice. Puno su osjetljivije mlađe od starijih dobnih skupina. Pojava obilježja sindroma policističnih jajnika poklapa se s pojavom zanimanja za uspostavu emotivnih i širenjem društvenih veza. U tom kontekstu simptomi koji odstupaju od ženskog identiteta te posljedično nezadovoljstvo predodžbom vlastitog tijela mogu imati izravan negativan učinak na emocionalno sazrijevanje djevojaka. Posebice je to naglašeno u suvremenom društvenom okruženju gdje mediji promiču savršenstvo tjelesnog izgleda i potiču negativne asocijacije pa čak i stigmatizaciju svega što odstupa, a posebice debljine. To ozračje može dovesti do gubitka samopouzdanja, anksioznosti, depresivnih raspoloženja te povlačenja iz društva. Ove psihološke posljedice treba prepoznati i zatražiti odgovarajuće savjetovanje. Važno ih je uzeti u obzir također jer mogu negativno utjecati na motivaciju i sposobnost za uspješnu promjenu životnih navika koja je prvi korak u liječenju sindroma policističnih jajnika.
