Budući da od svakog dolara koji potroše SAD, čak 40 centi posuđuju od Kine veći dio njihove imovine bio bi u kineskom vlasništvu. Domenico Lombardi, međunarodni je monetarni stručnjak organizacije Brookings Institution iz Washingtona: “Očito je da je Kina postala najvažniji kreditor Sjedinjenih Država. To omogućava Kini da vrši značajan pritisak u bilateralnim razgovorima sa Sjedinjenim Državama.”
Kina je ostvarila izvanredan uspjeh za zemlju u kojoj je prije samo 30 godina gotovo 90 posto stanovništva živjelo u siromaštvu, piše Glas Amerike. Bivši direktor Svjetske banke za Kinu, Yukon Huang, viši je suradnik pri zakladi Carnegie: “Kina je sada druga najveća ekonomija, najveći svjetski izvoznik, a stručnjaci prognoziraju da će Kina postati vodeća ekonomija na svijetu u sljedećih deset godina.”
Kina nosi globalnu ekonomiju
Kineska ekonomija raste po nezabilježenoj stopi od oko osam posto godišnje. Kina je postala ekonomska super-sila. Bez tog rasta, kaže Lombardi, globalna bi ekonomija bila u znatno gorem stanju nego danas: “Rast kineske ekonomije dosta podržava rast svjetske ekonomije u cjelini.”
Kina u posljednje vrijeme poprima novi utjecaj, između ostaloga, investirajući u Grčku jer ima na umu da bi europska kriza mogla potkopati njenu izvozno orijentiranu ekonomiju. No kineska monetarna politika našla se na udaru kritika. Kritičari kažu da Peking namjerno drži svoju nacionalnu valutu slabom kako bi kineski izvoz bio jeftiniji.
Unatoč prošlogodišnjem obećanju o promijeni vrijednosti svoje valute yuan je ojačao za samo pet posto u odnosu na dolar. Sjedinjene Države vjeruju da je niska vrijednost yuana jedan od glavnih razloga za veliki trgovinski deficit s Kinom te gubitak tisuća radnih mjesta u američkom proizvodnom sektoru.
Snažniji yuan uzrokovao bi napetosti
No kako kaže Yukon Huang iz Zaklade Heritage snažnija kineska valuta dovela bi do nestanka tržišta jeftine robe što bi, pak, navelo Kinu da prihvati japanski model nadmetanja sa Sjedinjenim Državama – na visokotehnološkom tržištu i robama: “Veća vrijednost yuana dovela bi do veće, a ne manje napetosti između Sjedinjenih Država i Kine, a ni američki kupci ne bi se okoristili. Tko bi izvukao korist? Tržišta drugih zemalja koje ekonomski jačaju.”
Članak u cijelosti pročitajte na portalu Poslovnog dnevnika.
