Kako osigurati najmanji iznos plaćanja poreza i ostalih davanja kada komisija za popis imovine u sklopu godišnjeg popisa ili popisa tijekom godine utvrdi manjkove materijalne imovine?
Nastanak manjkova
Manjkovi materijalne imovine mogu nastati na:
– osnovnim sredstvima
– zalihama materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda
– zalihama trgovačke robe
– zalihama sitnog inventara, autoguma i ambalaže
– sitnom inventaru u upotrebi.
Ukupni manjkovi mogu biti neoporezivi ako su manji ili jednaki dopuštenim manjkovima od kala, rastepa, kvara i loma. Propisale su ih Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora, odnosno definirali interni akti društva za vrste imovine i djelatnosti za koje nije donesen propis. Neoporezivi su i manjkovi koji su posljedica elementarnih nepogoda te manjkovi zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja i manjkovi iznad dopuštenih, ali samo ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja bio nazočan ovlašteni djelatnik porezne uprave. Ako nisu ispunjeni ti uvjeti, manjkovi su u cijelosti ili djelomično oporezivi, i to porezom na dodanu vrijednost i ostalim porezima i davanjima, ako se manjak pokriva novcem društva.
Ako se za manjkove tereti osoba odgovorna za njihov nastanak, obračunava se i plaća samo porez na dodanu vrijednost, i to na tržišnu vrijednost imovine koja je predmetom manjka, a na teret odgovorne osobe.
Tko donosi odluku?
U slučaju kada se manjkovi pokrivaju na teret društva, koje poreze i u kojoj visini treba platiti ovisi o tome tko donosi odluku o pokriću manjkova na teret društva. Odluku može donijeti:
– nadzorni odbor ili skupština društva
– imenovana ovlaštena osoba (direktor) ili uprava društva
– član društva.
Porez na dodanu vrijednost obračunava se jednako u sva tri slučaja. Ostali porezi ovise o tome tko donosi odluku. Najmanje porezno opterećenje u iznosu poreza na dobit bit će ako odluku donese nadzorni odbor (kod dioničkih društava i društava s ograničenom odgovornošću koja imaju nadzorni odbor), odnosno skupština društva kod d.o.o.-a koji nemaju nadzorni odbor.
U slučaju direktorove ili odluke uprave društva manjak se smatra dohotkom i pripisuje se direktoru ili članu uprave te se oporezuje u cijelosti kao plaća (primitak u naravi). Kada odluku donosi član društva kao ovlašteni pojedinac, manjak se oporezuje kao dohodak od kapitala. Ako direktor ili uprava društva na temelju zapisnika i mišljenja komisije za popis imovine procijene da za nastale manjkove ne može odgovarati pojedina osoba, već se manjkovi trebaju pokriti iz poslovanja društva, treba sastaviti prijedlog takve odluke i uputiti je nadzornom odboru ili skupštini društva na usvajanje.
Na što je potrebno paziti?
– na to je li ispravno utvrđen iznos oporezivog manjka kao razlika između ukupnog manjka i propisom ili internim aktom dopuštenog manjka
– na to je li visina dopuštenog manjka koja je propisana u internom aktu u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost
– odluku je potrebno donijeti u propisanom roku za utvrđivanje manjkova
– odluka mora imati sve elemente vjerodostojne knjigovodstvene isprave.
Konkretan primjer
Komisija za popis materijalne imovine utvrdila je da na dan 31. prosinca 2005. godine postoje sljedeće inventurne razlike:
Komisija za popis imovine ustanovila je da su za manjak osnovnih sredstava i sitnog inventara odgovorne osobe koje su zadužene za tu imovinu i predlaže da se manjkovi nadoknade na teret spomenutih osoba. Manjak trgovačke robe veći od dopuštenog manjka odnosi se na robu kojoj je protekao rok upotrebe i koja je oštećena te se predlaže pokriće ovih manjkova na teret troškova društva.
