– Poljoprivrednici, poduzeća i mediji prednosti organske hrane prezentiraju kao gotove činjenice. Međutim, postoji tek mali broj studija koje istražuju je li ona zdravija. Pored toga, istražuju se samo kratkoročni učinci te hrane kao prirodni antioksidans, – tvrdi Dangour.
Znanost nema dokaze
U promociji organske hrane tako se često spominje da je ona bolja za organizam jer se pri uzgoju voća i povrća ne koriste umjetna gnojiva, a životinje se uzgajaju bez antibiotika i hormona. Takav uzgoj trebao bi opravdati i višu cijenu proizvoda koji sa znanstvenog aspekta nemaju dokazano pozitivan učinak na zdravlje i produljenje životnog vijeka.
Dangour je sa suradnicima usporedio 162 postojeće studije o organskom uzgoju, a samo 12 smatra legitimnim za odgovor na pitanje „Je li organska hrana zdravija?”
Nadalje, šest tih studija mjeri kratkoročan učinak organske hrane kao prirodnog antioksidansa u krvi vrlo malog broja ispitanika u kratkom razdoblju (43 osoba u nekoliko tjedana).
Jedino relevantno – smanjuje rizik od nastanka alergija
– Jedina relevantna studija je ona provedena u Nizozemskoj na 2800 djece od njihova rođenja do druge godine života, a dokazuje da organski uzgojena hrana smanjuje rizik od nastanka alergija, – kaže Dangour.
– Potpuno je nejasno je li organska hrana bolja za organizam. Osobe koje ju konzumiraju vjerojatno više pažnje posvećuju zdravlju te se više kreću čime žive zdravije od ostalih ljudi bez obzira na to kakvo voće, povrće i meso jedu, – zaključuje Dangour.
Okoliš zasigurno profitira
Nejasno je dakle u kojoj je mjeri cijena organskih proizvoda za krajnjeg potrošača opravdana. Sigurno je tek da od organskog uzgoja profitira okoliš jer takav način poljoprivrede tlo znatno manje zagađuje pesticidima.