Unatoč bogatoj sakralnoj baštini i svetištima, samo 0,5 posto putovanja u Hrvatskoj motivirano je vjerskim razlozima. U Europi je taj postotak puno veći i iznosi oko 12 posto. S obzirom na razvijenu turističku infrastrukturu i ponudu, Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj ovog oblika turizma, koji osim duhovne ima i ekonomsku dimenziju i unosan je biznis, rečeno je na upravo završenom osmom Turističkom forumu kontinentalne Hrvatske koji se na temu „Kulturni turizam i perspektivne razvoja religijskog turizma u Hrvatskoj“, održao u Franjevačkom samostanu u Vukovaru. Ovaj spomenik nulte kategorije smješten iznad Dunava na jednom od najljepših mjesta u gradu, u potpunosti je uništen u Domovinskom ratu. Obnovom mu se vratio stari sjaj, a u tijeku je integracija njegove kulturne i povijesne baštine u turističku ponudu Vukovara. Projekt je vrijedan više od 15 milijuna kuna, a nešto više od 8 milijuna kuna osigurano je iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
„Od ruševine do titule EDEN (Europske destinacije izvrsnosti) za destinaciju Vukovar – Vučedol – Ilok na temu kulturnog turizma, prošlo je samo 25 godina. Vukovar je dobar primjer kulturnog, povijesnog, vjerskog turizma koji se međusobno isprepleću“, istaknula je Rujana Bušić Srpak, direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije. Dodala je kako u toj županiji djeluju brojne vjerske zajednice, iznimno je bogato područje srednjovjekovnim sakralnim spomenicima i crkvama sa samostanima, tu su dva svetišta – u Ilači i Šumanovcima, a malo je poznato da je u Gunji 1969. izgrađena prva džamija u Hrvatskoj.
Profesor Zdenko Cerović s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji iznio je podatak da se prihod od vjerskih događanja u Hrvatskoj procjenjuje na 805 milijuna kuna, a našu zemlju godišnje posjeti 1,7 milijuna turista čiji je dolazak motiviran vjerom. Turisti se najviše odlučuju za posjet marijanskim svetištima kojih je u Hrvatskoj dvadesetak. U prosjeku ih posjeti 1,2 milijuna hodočasnika, od toga najviše – njih 800 tisuća posjeti Majku Božju Bistričku, slijede svetišta Majke Božje na Trsatu sa 100 tisuća i Čudotvorne Gospe Sinjske s oko 70 tisuća posjeta godišnje…
Suzana Marković, predsjednica Zajednice kulturnog turizma Hrvatske gospodarske komore i mr. sc. vlč. Tomislav Korov iz Ureda za pastoralni turizam HBK složili su se da Hrvatska još uvijek nije prepoznata kao destinacija kulturnog i vjerskog turizma te da bi trebalo izraditi Strategiju razvoja ovog oblika turizma koja podrazumijeva i akcijski plan. Predstavljen je i konkretan projekt sakralne baštine otoka Brača, a Aldin Dugonjić iz Halal centra u Zagrebu prezentirao je prednosti halala za razvoj turizma u Hrvatskoj.
Iako crkva želi odvojiti duhovnu od turističke komponente, vjerski i kulturni turizam se ne isključuju. To su potvrdili sudionici panela „Kulturni turizam vs. religijski“, koji su istaknuli značenje edukacije turističkih vodiča za ovaj oblik turizma, a za njegov razvoj važna je suradnja s lokalnim stanovništvom.
„Iznimno mi je drago što smo u Vukovaru otvorili ovu temu s obzirom na veliki interes u svijetu za vjerski turizam. Eminentni stručnjaci, predstavnici turističkih zajednica i ministarstava, komore, vjerskih zajednica, putničkih agencija i hotelskog sektora u dva dana predstavili su mogućnosti i perspektivu razvoja vjerskog turizma. Riječ je o iznimno važnoj temi koja može generirati povećanje turističkih statistika i osobito razvoj malih sredina u kontinentalnom dijelu Hrvatske, koje još nisu prepoznate kao turističke destinacije “, istaknula je Sunčana Matić iz LUX promocije, agencije koja je ove godine uz HGK – Županijsku komoru Vukovar i TZ Vukovarsko-srijemske županije suorganizator foruma.
