Ljenčarenje je dobro, ali samo kad je zasluženo, kao nagrada za odrađeni posao. Tada se možete zavaliti u sofu i podignuti noge na stolić pa beskonačno dugo šaltati TV kanale, no to je tema za neki drugi članak. Sada idemo braći Japancima po savjete kako pobijediti lijenost i biti bolji u svakom pogledu.
Ikigai
Ikigai je složenica koja Japancima jako puno znači. Sastavljena od riječi iki – život i gai – razlog, a predstavlja životnu filozofiju naroda Dalekog Istoka. Kada otkrijete svoj ikigai – smisao života, strast koja je vaše pogonsko gorivo, lijenosti jednostavno više nema mjesta u vašoj svakodnevici jer znate za što živite.
Nemojte da vas obeshrabri ovako veliki zadatak. Otkriti svrhu života ustvari znači definirati razlog zbog kojeg s užitkom svakog jutra ustajete iz kreveta. Nešto što je u skladu s vašim moralnim vrijednostima, za što osjećate u želucu da vam odgovara, ali i da kroz to činite svijet mrvicu boljim.
Upravo to daje smisao životu.
Kaizen
Kaizen (u prijevodu ‘kontinuirani napredak’) je poslovna filozofija koja nalaže, kako i kaže – kontinuirano razvijanje i neprestano unaprjeđenje poslovnih procesa. Nema mjesta lijenosti. Primjenjuje je većina tvrtki u Japanu, a njezinim začetnikom smatra se industrijski inženjer Taiichi Ohno, otac Toyotinog proizvodnog procesa. Ovo su neki od citata biznismena koji je pomaknuo granice uspješnog poslovanja, postavio standarde te inspirirao poslovnjake diljem svijeta, osobito u SAD-u:
- “Napredak je nemoguć, ako smo zadovoljni postojećim stanjem”.
- “Gdje nema standarda, nema ni napretka“.
- „Najveći problema je nemati problema“.
- „Troškovi ne postoje da bismo ih kalkulirali, troškovi postoje da bismo ih reducirali”.
Dodat ćemo još dvije važne crtice japanske poslovne filozofije:
- Fokusirajte se na svakodnevna mala poboljšanja. – Preveliki koraci mogu vas obeshrabriti, a i najčešće su zalogaj koji se ne da prožvakati ni probaviti.
- Nitko vas ne tjera da sve radite odjednom. – Primjećujete, ovo je ustvari vrlo slično prvoj crtici, a to pak naglašava koliko je bitno ne zatrpavati se gomilom obveza i nakalemiti si na vrat nerealna očekivanja od sebe i od drugih. Umijeće je naći mjeru…
Hara Haci Bu
Vjeruje se da je poštivanje ovog načela zaslužno za dugovječnost Japanaca. U slobodnom prijevodu bi značilo – jedite dok niste 80 posto puni. Tvorac ove mudrosti je Konfucije. Zahvaljujući njemu Japanci su fit i vitalni do u duboku starost. Kako primijeniti Hara Haci Bu na vlastiti trbuh? Jednostavno, slijedeći ova tri pravila:
- jedite sporo, žvačite hranu temeljito, ne gutajte kao galebovi.
- dok jedete, budite fokusirani na hranu, odnosno jedite za stolom, a ne pred televizorom ili mobitelom i ne pričajte punih usta.
- hranu servirajte u manje posudice jer ćete na taj način zavarati mozak i automatski manje pojesti.
Kada ste 80 posto siti, tijelo ima energije i za ostale aktivnosti, a ne samo za probavljanje hrane pa nakon ručka nećete “zakljucati” za radnim stolom. Neće vas uloviti lijenost.
Shoshin
Shoshin je nauk Zen Budizma koji u prijevodu znači “um početnika”, a uči nas da zaboravimo ono otprije naučeno, odnosno da nastojimo držati um otvorenim. Naime, u ljudskoj je prirodi definirati stvari, potvrđivati već naučeno, egzistirati u poznatome i sigurnome, ulijeniti se, uljuljkati.
Istrenirate li svoj um da bude otvoren i da je sposoban vidjeti već naučeno i poznato pod novim svjetlom ili iz nove perspektive, otvarate si neslućene prilike za napredak i rast, prestajete biti rob starih navika i predrasuda.
U praktičnom, svakodnevnom životu to znači pristupiti zadacima tako da se ne opterećuješ perfekcijom i da ne tražiš unaprijed sve odgovore. Jednostavno, prepusti se problematici i vjeruj u sebe. Isprobavaj nove metode, pronalazi svoje načine.
Shirin
Ovo nam je najprivlačnija japanska tehnika nadvladavanja lijenosti, a zahtjeva odlazak u šumu, vrijeme provedeno u prirodi. Znanstveno je dokazano da priroda reducira stres kod ljudi, poboljšava raspoloženje, ublažava depresiju i jača imunitet. Zbog svega navedenog, šumsku kupku počeli su kao preventivnu terapiju propisivati liječnici u Kanadi i u Japanu. Pojam Shirin, odnosno „šumska kupka“, ’80-ih je godina skovao japanski liječnik Qing Li, nastojeći kod svojih pacijenata popularizirati odlazak u šumu kao reset od svakodnevice. Pošlo mu je za rukom.
Kad vas uhvati lijenost, prisilite se i barem prošetajte parkom, nadišite se svježeg zraka, dozvolite prirodi da vam napuni baterije.
Kakeibo
I dok šuma liječi duh i tijelo, kakeibo liječi novčanik i račun u banci. Riječ je o japanskoj umjetnosti štednje novca koja se odnosi na upravljanje kućnim budžetom te u prijevodu znači “knjiga štednje”. Ovu metodu patentirala je 1904. godine i predstavila u ženskom časopisu prva japanska novinarka Hani Motoko kako bi pomogla ženama da se financijski osamostale. O Kakeibo metodi kontroliranja kućnog budžeta 2018. je napisala knjigu spisateljica Fumiko Chiba te je ista postala popularna diljem svijeta.
Cilj je staviti naglasak na ono što već imamo te na kvalitetu, a ne na kvantitetu stvari. Ako već imate u ormaru dvije večernje haljine, ne kupujte za iduću svadbu, na koju ste pozvani, novu haljinu. Naučite razlikovati potrebe od želja.
Kakeibo nalaže praćenje financija u dvije bilježnice. U prvu upisujete prihode i štednju, u drugu (koja je uvijek s vama) upisujete na što trošite novac. Na ovaj način naučit ćete svjesno upravljati novcem i motivirati se da ga zaradite, a motivacija isključuje lijenost…
