Neobični načini ulaganja, kao što je skupljanje igračaka, mogu generirati visoke povrate. Primjerice, cijene na sekundarnom tržištu umirovljenih LEGO kompleta rastu za 11% godišnje, što je brže od zlata, dionica i obveznica.
Prema istraživanju Barclaysa, bogati ljudi ulažu oko 10% svog bogatstva u nakit, umjetnost, antikvitete, kolekcionarska vina i automobile (uz tradicionalno ulaganje u financijske vrijednosne papire). Potražnja za takvim proizvodima posebno je velika (kao i rast njihovih cijena) u zemljama u razvoju, poput Kine, Rusije i zemalja Bliskog istoka. Ova alternativna ulaganja su dobro proučena, za razliku od neobične robe čija bi kupnja mogla izgledati manje ozbiljno: LEGO setovi, Barbie lutke, minifigurice superheroja ili modeli automobila i vlakova.
“Navikli smo misliti da ljudi kupuju takve predmete kao što su nakit, antikviteti ili umjetnička djela kao ulaganje. Međutim, postoje i druge mogućnosti, kao što su kolekcionarske igračke. Deseci tisuća poslova sklapaju se na sekundarnom LEGO tržištu. Čak i uzimajući u obzir male cijene većine kompleta, ovo je ogromno tržište koje tradicionalni investitori ne poznaju”, istaknula je Victoria Dobrynskaya, jedna od autorica studije i izvanredna profesorica na Fakultetu ekonomskih znanosti.
Može postojati nekoliko razloga za brzi rast cijena kompleta.
- Prvo, proizvode se u ograničenim količinama, posebno posebne kolekcije posvećene kultnim filmovima, knjigama ili povijesnim događajima.
- Drugo, nakon povlačenja kompleta, njihov broj dostupnih na sekundarnom tržištu nije velik: mnogi vlasnici u njima ne vide vrijednost (i gube ili bacaju dijelove), dok ih drugi, naprotiv, cijene i ne cijene žele ih prodati.
- Treće, LEGO setovi se proizvode već nekoliko desetljeća i imaju puno odraslih obožavatelja. Bilo bi razumno pretpostaviti da što je više vremena prošlo od izrade kompleta, to bi se više cijenio kao klasični uzorak ili nostalgični predmet. Međutim, nije bilo akademskih studija koje bi potkrijepile ovu pretpostavku.
Cijene tematskih kompleta posvećenih poznatim građevinama, popularnim filmovima ili sezonskim praznicima obično bilježe najveći rast na sekundarnom tržištu (najskuplji su Millennium Falcon, Cafe on the Corner, Taj Mahal, Death Star II i Imperial Star Destroyer). Još jedna atraktivna kategorija uključuje setove koji su izdani u ograničenim nakladama ili distribuirani na promotivnim događanjima: rijetkost povećava njihovu vrijednost iz perspektive kolekcionara.
Prosječni povrat na LEGO setove je 10-11% godišnje (a čak i veći ako je novi set kupljen na primarnom tržištu uz popust), što je više od dionica, obveznica, zlata i mnogih kolekcionarskih predmeta, poput markica ili vina.
Osim toga, cijene LEGO-a slabo ovise o burzi (rasle su i tijekom financijske krize 2008.) i relativno su niske u usporedbi s umjetninama, antikvitetima i automobilima, što ih čini pouzdanim i pristupačnim načinom ulaganja. Međutim, autori studije kažu da se ulaganje u LEGO isplati samo dugoročno (tj. tijekom tri godine) i da ima veće transakcijske troškove (npr. dostavu i skladištenje) od ulaganja u financijske vrijednosne papire.
“Ulagači u LEGO ostvaruju visok povrat od preprodaje neupakiranih setova, osobito rijetkih, koji su proizvedeni u ograničenim izdanjima ili davno. Setovi proizvedeni prije 20-30 godina izazivaju nostalgiju kod obožavatelja LEGO-a. No, unatoč visokoj isplativosti LEGO setova na sekundarnom tržištu općenito, nisu svi setovi jednako uspješni, a morate biti pravi obožavatelj LEGO-a da biste riješili tržišne nijanse i vidjeli potencijal ulaganja u određeni set“, rekla je Victoria Dobrynskaya.
Izvor: Research in International Business and Finance i znanost.com.hr
