Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

Pendrek intervencija na tržištu deviza

Policijska akcija na teheranskom bazaru će svakako imati još posljedica: ne samo da će utjecati na pad domaće valute, nego će i oni koji se žele na brz način obogatiti, umjesto s “opasnim” devizama, sad radije špekulirati i kupovati osnovne živežne namirnice koje su još jeftine zahvaljujući državi.

Policijska akcija na teheranskom bazaru će svakako imati još posljedica: ne samo da će utjecati na pad domaće valute, nego će i oni koji se žele na brz način obogatiti, umjesto s "opasnim" devizama, sad radije špekulirati i kupovati osnovne živežne namirnice koje su još jeftine zahvaljujući državi.

Na tržištu u Iranu neke od stranih valuta vrijede tri puta više nego što se za njih moralo platiti još početkom ove godine. Tako je ovog ponedjeljka (1.10.) jedan američki dolar već vrijedio 34.200 iranska riala što je navelo i iranskog predsjednika Ahmadinedžada da obeća intervenciju na tržištu.

Ali već sljedećeg dana je rial još više pao: za jedan dolar je trebalo platiti 37.500 riala, javlja DW. A onda se u srijedu (3.10.) moglo vidjeti što znači “intervencija na deviznom tržištu” na iranski način. Poslane su snažne policijske snage na teheranski bazar, mjesto na kojem se tradicionalno odvijaju svi poslovi – uključujući i bankarske, da bi uhitile “ilegalne” trgovce devizama. Pri tome je došlo do manjih nemira, ali i bez toga je većina trgovaca odlučila da tog dana ne obavlja svoje poslove.

Stanje će postati samo još gore

Obzirom na temeljne zakone ponude i potražnje, ta policijska akcija će jedino dovesti do još bržeg i još dubljeg pada iranske nacionalne valute. Jer kad neki predsjednik države obeća “intervenciju” na tržištu deviza, to ne znači slanje batinaša, nego da će država na tržište pustiti dovoljno deviza kako bi spustila njihovu vrijednost. Ali Iran tih dolara i deviza – očito više nema.

Gospodarske sankcije protiv neke zemlje tek rijetko donose nekakvu brzu političku promjenu, ali isto tako nema sumnje da gospodarske sankcije pogađaju Iran mnogo teže nego što vlada u Teheranu to želi priznati. Izrael, koji iz razumljivih razloga veoma pomno prati što se dešava u Iranu, procjenjuje kako je Iran izgubio 45 do 50 milijardi dolara samo zbog neostvarenih prihoda od nafte.

Iranski predsjednik Ahmadinendžad već tvrdi da se protiv njegove zemlje vodi rat: “Našim neprijateljima je uspjelo djelomice smanjiti našu prodaju nafte. Nadamo se da ćemo moći to kompenzirati. Ovo je borba. Svatko zna da za iransko gospodarstvo trgovina s inozemstvom i odnosi s drugim zemljama ne igraju veliku ulogu. Ovo je prije svega psihološki rat koji ima goleme posljedice za tržišta.”

Brašno još opasnije od dolara

Ali dok predsjednik i vrhuška Irana tvrde kako embargo protiv njihove zemlje ne ostavlja veće posljedice, osobito srednji stalež Irana itekako osjeća gospodarske sankcije i sve veće životne troškove. Vlada u Teheranu je pridobila naklonost siromašnih građana jamstvom temeljnog prihoda, a povrh toga subvencionira i osnovne životne namirnice.

Svima kojima to nije dovoljno život postaje sve teži, žali se jedna učiteljica iz Teherana. Ona kaže da više ne kupuje odjeću i obuću kako bi joj ostalo dovoljno novaca za njeno dvoje djece. I mnogi mali poduzetnici propadaju jer s onim što zarade ne mogu pokriti troškove, žali se jedan propali vlasnik metalske radionice: “Da bi štedjeli, mnogi Iranci više ni ne odlaze u kupovinu. Neke normalne živežne namirnice su postale luksuz. Mnogi restorani koji su prije bili puni gostiju, danas su prazni.”

Policijska akcija na teheranskom bazaru će svakako imati još posljedica: ne samo da će utjecati na pad domaće valute, nego će i oni koji se žele na brz način obogatiti, umjesto s “opasnim” devizama, sad radije špekulirati i kupovati osnovne živežne namirnice koje su još jeftine zahvaljujući državi. A kad i siromašnim Irancima nestane brašna za kruh, gospodarske sankcije bi se veoma lako mogle pretvoriti u otvorene izraze nezadovoljstva protiv vlade u Teheranu.

Napisao

Pročitajte još:

Ekonomija

Povećanje učinkovitosti i usporavanje aktivnosti dovelo je do izrazitog smanjenja cijena energije, a time i do dobrodošlog usporavanja inflacije.

Komentari

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u siječnju ove godine nepromijenjene su u odnosu na prosinac lani pa godišnja stopa inflacije u siječnju...

Financije

Hrvatska kuna uskoro se pridružuje njemačkim markama, francuskim francima i talijanskim lirama te postaje jedna od mnogih papirnatih valuta koje su sada samo dio...

Financije

Sve popularniji takav oblik štednje je ulaganje u investicijsko zlato - fizičke zlatne poluge i zlatnike oslobođene poreza namijenjene upravo dugoročnoj štednji.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.