U prethodnom tekstu opisan je primjer kada prvi put vrijednosno usklađujemo potraživanje. U ovom tekstu donosimo praktičan primjer naknade naplate potraživanja.
Primjer 2 – naknadna naplata potraživanja
Društvo Prodajem d.o.o. isporučilo je 3 kamiona robe poduzeću Kupujem d.o.o.. Poduzeće Kupujem d.o.o. nije u mogućnosti platit društvu Prodajem d.o.o. isporučenu robu. Dakle, društvo Prodajem d.o.o. se nalazi u onoj nesretnoj skupini poduzeća koja u Hrvatskoj ne mogu naplatiti svoja potraživanja. Stoga su odustali i odlučili vrijednosno uskladiti svoje potraživanje koje je bilo tretirano kao porezno nepriznato (društvo Prodajem je uvećalo poreznu osnovicu za 500.000 HRK).
Vrijednosno usklađenje društva Prodajem d.o.o.
| Naziv konta
|
Duguje | Potražuje |
| 445 Troškovi vrijednosnog usklađenja potraživanja | 500.000 | |
| 129 Ispravak vrijednosti potraživanja | 500.000 |
No, nakon 2 godine situacija u Hrvatskoj bila je sve bolja i bolja. Sve je manje onih koji nisu mogli naplatiti svoja potraživanja, odnosno dužnici su isplaćivali svoje obveze na vrijeme. I društvu Kupujem d.o.o. išlo je na bolje, pa je sad u mogućnosti isplatiti ne samo tekuće, već i zaostale obveze, uključujući i obveze prema društvu Prodajem d.o.o.
Kada društvo Prodajem d.o.o. naplati navedeno potraživanje, ima sljedeća knjiženja:
|
Naziv konta
|
Duguje | Potražuje |
| 1000 Žiro račun | 500.000 | |
| 120 Potraživanja prema Kupujem d.o.o. | 500.000 | |
| 770 Prihodi od naknadno naplaćenih potraživanja | 500.000 | |
| 129 Ispravak vrijednosti potraživanja | 500.000 |
Prilikom sastavljanja prijave poreza na dobit u društvu Prodajem d.o.o., navedeni prihodi od naknadno naplaćenih, a ranije vrijednosno usklađenih potraživanja (rashodi od čega su bili tretirani kao porezno nepriznati rashodi) trebaju biti isključeni iz porezne osnovice.
Računovođa bi prilikom sastavljanja porezne prijave poreza na dobit društva Prodajem d.o.o. trebao navedene prihode uključiti u smanjenje dobiti/povećanje gubitka pod stavku 29. Prihodi od otpisanih naplaćenih potraživanja prijave poreza na dobit.
U slučaju da prihode nisu isključili iz porezne osnovice društvo Prodajem d.o.o. bi izgubilo 500.000 x 20%=100.000 HRK, odnosno platilo bi 100.000 HRK poreza više nego što je trebalo. Navedeno je zaista skupa pogreška.
Zaključak
Ovo su samo neki od primjera kako se može platiti manje poreza, pridržavajući se zakonskih propisa. Na žalost, mnogi poduzetnici ne pridodaju tome veliku pozornost, te na taj način plaćaju više poreza nego je potrebno.
Iz navedenog Vam svakako savjetujemo sljedeće:
– Svaki kvalitetan poduzetnik bi svakako trebao pronaći kvalitetnog računovođu koji će se isplatiti na najbolji mogući način.
Svaki kvalitetni računovođa bi trebao na kraju godine napraviti sljedeće:
1. Izlistati starosnu strukturu potraživanja te filtrirati ona potraživanje gdje je od valute do kraja poreznog razdoblja prošlo više od 120 dana (pretpostavka je da utužena potraživanja već vodi odvojeno);
2. Iskazati vrijednosna usklađenja takvih potraživanja, pazeći pri tome pogotovo na „velika“ koja se naplate nakon kraja godine (radi primjera 1);
3. Filtrirati potraživanja koja su zastarjela, a koja po poreznom razdoblju ne prelaze 5.000 HRK po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba i ista otpisati;
4. Pogledati koja su potraživanja bila vrijednosno usklađena u ranijim poreznim razdobljima, a naplaćena su u tekućem (kako bi utvrdio potencijalno ranije nepriznata, za koje prihodi od naknadne naplate umanjuju poreznu osnovicu i obratno).
Tekst je u suradnji s portalom www.profitiraj.hr/beta pripremio Cinotti Revizija/Savjetovanje/Računovodstvo
