Dvanaesta epizoda Koordinacije vodi vas kroz tunele i pokušava odgovoriti na neka od pitanja, poput kako se grade tuneli, koji su osnovni načini iskopa, koji su najduži tuneli i zašto su svi zaobljeni…
Razvoj tunelogradnje u Hrvatskoj
U prvom prilogu Koordinacija vas vodi kroz neke tunele kroz koje prolazite na putu do mora, no jeste li se ikada upitali kako se grade?
Tuneli se probijaju s obje strane 24 sata dnevno u 2 do 3 smjene kako bi se osigurala financijska isplativost, a tunel izgradio u zadanom roku. Bez obzira na način iskopa tunela koji može biti bušenje i miniranje ili strojni iskop, Vječislav Bohanek, s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu ističe kako „tuneli predstavljaju jedan od najznačajnijih objekata prilikom izgradnje autoceste, zahtjevni su i iziskuju velika financijska ulaganja, materijalne troškove i ljudske resurse“.
Svi tuneli, najduži ili najkraći, zaobljeni su zbog stijenske mase i prometa koji se njime odvija. Najduži tunel u Hrvatskoj je Mala Kapela (5,8 km) koji se nalazi između izlaza za Ogulin i za Brinje na autocesti A1. Slijedi Sveti Rok (5,7 km), tunel u Lici koji se također nalazi na autocesti A1. Tunel Učka dovršen je 1981. godine, a od sredine 2023., kada se probije druga cijev tunela, putovanje od Zagreba do Pule trajat će dva i pol sata.
Tehnologija u tunelogradnji nije se mnogo mijenjala u posljednjih trideset godina, no korištenje električne robotske flote za podzemno rudarenje označava početak modernijeg razdoblja. Za spomenutu modernizaciju zaslužna je hrvatska tvrtka DOK-ING, koja je za inovaciju na tržištu i nagrađena Zlatnom Kunom Hrvatske gospodarske komore.
Notes: miniranje je nezamjenjiva tehnologija u građevinarstvu
U rubrici Notes gostovao je prof. dr. sc. Mario Dobrilović, dipl. ing. s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu koji je govorio o miniranju koje se koristi prilikom rušenja objekata koji su zastarjeli, oštećeni u prirodnim katastrofama ili vojnim, odnosno ratnim djelovanjem. „U građevinarstvu se miniranjem drobi stijena kako bi se oslobodio prostor za novi objekt, za proboj tunela ili izradu pomorskog puta“, objašnjava Dobrilović.
Dotaknuo se i izgradnje tunela Učka tijekom koje je Rudarsko-geološko-naftni fakultet sudjelovao u više od 30 uloga. „Specifično je što se prvi puta kontrolirano izvodi monitoring utjecaja miniranja prilikom probijanja druge cijevi tunela Učka koja se izrađuje na onoj koja je u prometu i koja označava poveznicu između Istre i kontinentalne Hrvatske“, dodaje Dobrilović.
Tunel Podmurvice: najzahtjevniji dio na državnoj cesti 403
Mjesec i pol dana prije predviđenog roka probijen je tunel Podmurvice (1253 m), jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata koji se nalazi na „najskupljoj“ državnoj cesti DC 403, o čemu govori drugi prilog dvanaeste epizode. Riječ je o pola milijarde kuna vrijednoj investiciji nakon koje bi Rijeka trebala dobiti status najveće luke na sjevernom Jadranu. „Nakon proboja tunela, osjetili smo olakšanje jer smo sačuvali stabilnost tunela i sigurnost 300 radnika koji su organizirano radili 24 sata dnevno u 2 smjene. Vremenski uvjeti nam ne smetaju“, rekao je voditelj gradilišta Suad Julardžija iz tvrtke Euro-Asfalt.
U građevinarstvu je gradnja tunela interdisciplinarna djelatnost u kojoj sudjeluju građevinari, rudari, geolozi, geodeti. Stoga ne čudi popis tvrtki i investitora koji stoje iza ovog projekta: Euro-Asfalt, GP Krk, Hrvatske ceste d.o.o., HŽ Infrastruktura d.o.o., Kolektor, Grad Rijeka te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Tunel Podmurvice prolazi ispod nekoliko stambenih zgrada, a zbog izgradnje prometnice srušeno je i više desetaka objekata. No sve bi trebalo biti gotovo sredinom 2023. kada će gužve biti manje, promet rasterećen, a svi radovi završeni.
Koordinaciju možete pratiti na koordinacija.hr, na YouTube kanalu, na Facebooku, Instagramu i LinkedInu.
