“Bezvizni režim ne smije voditi zlouporabi prava na azil” – ovo je prije desetak dana izjavio njemački ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich i zatražio ponovno uvođenje viza za zemlje zapadnog Balkana, posebno za Srbiju i Makedoniju. I Francuska, Austrija kao i zemlje Beneluxa izrazile su iste zahtjeve.
Njemačka traži ponovno uvođenje viza
Velika Britanija također razmatra pooštravanje zakona odnosno mjera protiv onih koji dolaze kako bi ostali. Anneliese Baldaccini iz organizacije Amnesty International smatra da “Njemačka ne može samo tako promijeniti sustav, jer je vezana Schengenom i zajedničkim viznim sustavom, dok Velika Britanija nije u Schengenu i samim time, drugačiji položaj”. Šengenskim sporazumom nisu obuhvaćene ni Irska, Cipar, Rumunjska i Bugarska ali jesu neke zemlje koje nisu članice EU-a poput Švicarske, Islanda, Norveške i Liechtensteina.
Od prosinca 2009. za Srbiju i Makedoniju je uveden bezvizni režim za zemlje Schengena. No, tijekom 2012. godine je već 7.000 osoba, uglavnom Roma iz ove dvije zemlje doputovalo u Njemačku i zatražilo azil. Yves Pascouau, šef odjeljenja za migraciju iz Centra za europska pitanja (European Policy Centre) kaže: “Vizna politika prema državama Balkana značila je liberalizaciju viznog režima. Sada se vode pregovori sa ciljem da se ponovo uvedu propisi, kojima se ograničava sloboda putovanja u zemlje Schengena. Ti propisi bi stupali na snagu kada se primjeti nenormalan porast potražitelja azila, koji zapravo nemaju pravo na azil.”
“Sigurnosna klauzula”
2011.godine je Europska komisija predložila uvođenje tzv. “sigurnosne klauzule”, o kojoj trenutno raspravlja Europski parlament. O tome bi se trebalo pregovarati i na sjednici ministara unutarnjih poslova EU-a, koja se održava u četvrtak (25.10.2012) u Luksemburgu. Cilj sjednice je konačno prihvaćanje ove klauzule. Anneliese Baldaccini iz Amnesty Internationala kaže da je diskusija o uvođenju ovog mehanizma započela kada su izbjeglice iz Tunisa stigle u Italiju i druge europske zemlje.
Kriteriji za ponovno uvođenje viza pojedinim zemljama su ispunjeni, smatra Yves Pascouau iz Centra za europska pitanja (European Policy Centre). “Uspoređuje se broj onih koji ulaze u zemlju s brojem onih koji traže azil i onih koji su dobili pravo na azil. Kada jedna zemlja Schengena utvrdi nesrazmjer između broja dolazaka i broja onih koji podnesu zahtjev za azil, njezina vlada najprije traži razgovor s vladom zemlje iz koje dolazi potražitelj azila. A ako to ne pomogne, onda se može „pribjeći“ ponovnom uvođenju viznog režima”, kaže Yves Pascouau .
U svemu tome se mora napraviti razlika između prava na azil i slobode putovanja i migracije, pojašnjava Yves Pascouau. “Ukoliko netko s Balkana, čiji je život zaista u opasnosti, podnese zahtjev za azil, on će ga i dobiti ukoliko se zaista utvrdi da je on politički proganjan”, kaže Pascouau. Anneliese Baldaccini izražava mišljenje koje dijele mnoge organizacije za izbjeglice, po kojem bi upravo Romi iz Srbije i Makedonije mogli biti pogođeni novim pravilima. “Pribojavamo se da nova pravila uglavnom služe kako bi se ovoj etničkoj manjini spriječila sloboda putovanja. Romi su u zemljama u kojima žive izloženi diskriminaciji a možda i imaju pravo na azil.”
