Popis poreznih dužnika pokrenuo je val novih internetskih biznisa koji zarađuju na tim podacima i podijelio državne institucije je li taj posao zakonit.
Nakon stranice PopisPoreznihDuznika.com pojavila se stranica Porezni-duznici.com, koju je otvorio nepoznati internetski poduzetnik koji se predstavlja kao Toxic, te servis Poslovna Hrvatska na stranici Poslovna.hr.
Tomislav Ribičić, direktor riječke tvrtke Ribosom koja je otvorila ovu novu nišu, za konkurenciju se već pripremio. U ponedjeljak je na svojoj stranici PopisPoreznihDuznika.com ponudio novu mogućnost pregleda poreznih dužnika na Google kartama i to prema općinama u kojima se dužnici nalaze.Ribičić dodaje da je njegova stranica od srijede do ponedjeljka imala blizu 50.000 jedinstvenih posjetitelja te se ustalila na iznad 6500 posjetitelja dnevno. Uzme li se u obzir da svaki posjetitelj pregleda u prosjeku 11 stranica, njegov je projekt do sada zabilježio više od pola milijuna učitavanja, pa ga je popunio oglasima.
Sličan poslovni model razradio je Toxic na stranici Porezni-duznici.com. Uz to je dodao uslugu “Crnu listu neplatiša” koju promovira kao oglasnu ploču na kojoj možete besplatno objaviti podatke o tvrtki prema kojoj imate nenaplaćena potraživanja.
Poslovni.hr piše kako u Poreznoj upravi kažu da biznisi koji se temelje na podacima o dužnicima, koji su preuzeti s njihovih javno dostupnih web stranica, ne krše porezne zakone, posebno Opći porezni zakon na temelju kojeg je i Ministarstvo bez pristanka dužnika objavilo Linićev popis. “S obzirom da službena stranica Porezne uprave sadrži isključivo podatke koji nisu porezna tajna, nema zapreke da se predmetni podaci koriste u određene svrhe, slijedom čega niti nije propisana novčana kazna jer se ne radi o poreznim prekršajima iz istog Zakona”, tumače u Ministarstvu financija.Oprečno mišljenje ima Agencija za zaštitu osobnih podataka. Dubravko Bilić, ravnatelj Agencije, ističe da internetski poduzetnici nemaju pravo preuzeti podatke o poreznim dužnicima sa stranica Porezne uprave. “Prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka, osobni podaci mogu se prikupljati u svrhu s kojom je ispitanik upoznat, koja je izričito navedena i u skladu sa zakonom i mogu se dalje obrađivati samo u svrhu u koju su prikupljeni, odnosno koja je podudarna sa svrhom prikupljanja”, kaže Bilić. Pojašnjava da ni Porezna uprava to nije mogla napraviti dok Vlada nije promijenila Opći porezni zakon.
Najpoznatiji hrvatski internetski aktivist Marko Rakar pozdravlja privatnu inicijativu i smatra da je sve legalno. “Ako tvrtke dalje koriste javno objavljene podatke onda je to isključivo propust Porezne uprave koja je na svojim stranicama, primjerice Creative Commons licencijom, mogla ograničiti tu upotrebu”, kaže Rakar. Dodaje da se nada da je njegova Vjetrenjača potaknula taj trend. “Država ima podatke, a poduzetnici ideje i taj spoj može stvoriti novu vrijednost te bi to trebalo i omogućiti ne samo zato što poduzetnicima donosi prihod već zato što i društvu donosi transparentnost”, ističe Rakar. On ne vjeruje da se na takvom poslu može mnogo zaraditi, a njegovo mišljenje djeli i Tomislav Car, direktor tvrtke Infinum koja je prije godinu dana napravila mobilnu aplikaciju Traži auto koja je koristila podatke Hrvatskog zavoda za osiguranje. Prodajom aplikacije za 2 dolara zaradili su oko 5000 dolara.