Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) smatra kako su izmjene Zakona o minimalnoj plaći, kojima se minimalna plaća ove godine povećava za 170 kuna, odnosno za 6 posto, posve neprimjerene situaciji u gospodarstvu i štetne za značajan dio gospodarstva, posebice prerađivačku industriju i graditeljstvo.
Poslodavci procjenjuju kako ovaj Zakon direktno ugrožava 50.000 radnih mjesta u radno intenzivnim industrijama (drvo, tekstil i koža), koje su dominantno prisutne u ruralnim krajevima Hrvatske.
HUP apelira na Vladu da u nedostatku jasne i konzistentne ekonomske i industrijske politike, za industrijske grane kojima je zbog podizanja iznosa minimalne plaće ugrožena egzistencija, što hitnije utvrdi kompenzacijska i prijelazna rješenja koja bi se implementirala paralelno sa Zakonom o minimalnoj plaći, a kako bi se sačuvali proizvodnja i radna mjesta.
Iz HUP-a u priopćenju navode kako je ovo treće podizanje iznosa minimalne plaće od početka krize pa je od 2008. minimalna plaća, unatoč kontinuiranom padu gospodarske aktivnosti, nominalno porasla za više od 22 posto.
Prema podacima koje je prezentirala Vlada kao podlogu za usvajanje prijedloga zakona, 1. srpnja 2008. minimalna plaća povećana je s 2.441 kuna na 2.747 kuna, od lipnja 2009. taj iznos je podignut na 2.814 kuna, a sada na 2.984,78 kuna.
U HUP-u ocjenjuju da tako brz rast minimalne plaće u teškim gospodarskim uvjetima djeluje kao nepremostivo opterećenje domaćem gospodarstvu, i to njegovom najranjivijem dijelu.
U udruzi poslodavaca razočarani su odlukom Vlade da prilikom izmjena Zakona o minimalnoj plaći bez jasnog obrazloženja odbije prijedlog poslodavaca prema kojem bi iznos minimalne plaće pratio kretanja u gospodarstvu te se s njima usklađivao.
Napominju kako je minimalna plaća, unatoć svojoj socijalnoj komponenti, prvenstveno ekonomska kategorija koja determinira troškove pa onda i konkurentnost proizvodnje. No, i ovim izmjenama Zakona ostalo je definirano da se iznos minimalne plaće pri budućim usklađivanjima nikako ne može smanjivati, već i ubuduće, bez obzira na stvarna gospodarska kretanja, isključivo rasti. To u HUP-u ocjenjuju nerealnim i neodgovornim te još jednim dokazom da i “ova Vlada nastavlja pogubnu praksu vođenja socijalne politike kroz gospodarstvo”.
U HUP-u su, kažu, svjesni socijalne osjeljivosti i važnosti iznosa minimalne plaće, no uvjereni su da samo i isključivo gospodarski rast može osigurati nužnu visinu minimalne plaće. Stoga u trenutnom okruženju smatraju da prvo treba osigurati zapošljivost i radna mjesta. “Bez radnih mjesta i tvrtki neće biti, ne minimalne, nego nikakve plaće”, zaključuju u HUP-u.
