Potražnja za poreznim oazama u svijetu ne posustaje ni za ekonomske krize (stagnacije). S druge strane, pritisak razvijenih zemalja sve je veći i svakodnevno se osnivaju nove institucije i službe koje se bave suzbijanjem takve nelojalne konkurencije.
Porezne oaze datiraju još iz vremena stare Grčke, i to u formi izoliranih otoka koji su bili više ili manje samostalni u organizaciji svojih malih ekonomskih sustava. Najstarije su aktivne porezne oaze našeg doba Švicarska, Lihtenštajn i Panama, koje datiraju u 20-e godine prošlog stoljeća. Unatoč vrlo raširenoj raspravi u svijetu, jedinstvene definicije poreznih oaza još nema, no najčešće su karakteristike zbog kojih za neku državu možemo reći da je porezna oaza:
1. nulte ili vrlo niske porezne stope
2. potpuna ili značajna razina zaštite privatnih financijskih podataka
3. manjak transparentnosti – mogućnost pojedinačnih poreznih ustupaka
4. nepostojanje obveze stvarnog kontinuiranog boravka na području porezne oaze
5. nepostojanje birokracije – tvrtku ili račun moguće je otvoriti u samo nekoliko minuta.
Među poreznim oazama postoji i nadmetanje u privlačenju stranih kompanija ili vrlo bogatih pojedinaca. Šanse za uspjeh u tome dodatno su povećane ako su ispunjeni neki od sljedećih kriterija:
• politička i ekonomske stabilnost
• nepostojanje trgovačkih kontrola
• pozitivni zakoni o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
• efikasni zakoni o trgovački društvima
• dobre komunikacijske i transportne veze
• banke, financijski stručnjaci i profesionalna podrška
• lokacija.
Porezni raj na zemlji
Neke od najpopularnijih poreznih oaza danas su Andora, Bahami, Belize, Bermuda, Britanski Djevičanski otoci, Kajmanski otoci, Kanalski otoci, otoci Cook, Hong Kong, The Isle of Man, Mauricius, Lihtenštajn, Panama, Monako, Švicarska i St. Kitts & Nevis. Među nabrojenima postoje značajne razlike pa tako Švicarska npr. pruža najvišu razinu sigurnosti a neki drugi pak atraktivnije financijske poticaje.
Zanimljiv primjer je miran srednjovjekovni švicarski grad Zug, koji nudi stope korporativnog poreza od 15-ak posto, koji je u SAD-u oko 35 posto. To predstavlja značajnu komparativnu prednost. Grad Zug tako ima oko 26.000 stanovnika, a oko 30.000 registriranih tvrtki, od kojih je velik dio samo u formi poštanskog sandučića. Jedna od kompanija stacionirana u Zugu jest i Transocean, poznat po umiješanosti u havariju naftne platforme u Meksičkom zaljevu prošle godine. Pretpostavlja se da Transocean godišnje na porezu uštedi oko dvije milijarde dolara samo zato što je stacioniran u Zugu umjesto u Teksasu, gdje mu je stvarno sjedište.
Zanimljiv je primjer i poznata američka korporacija Halliburton, koja posluje uz pomoć 17 tvrtki kćeri u poreznim oazama, od kojih 13 na Kajmanskom otočju. Poznavaoci američke korporativne scene prepoznat će Halliburton kao kompaniju koja velik dio svojih prihoda ostvaruje na poslovima s državom. Taj primjer jasno nam pokazuje da ništa nije crno-bijelo.
Pogled u budućnost
Budućnost poreznih oaza doima se neizvjesnom. Brojni su problemi pred njima u održavanju porezne neovisnosti i diskrecije. Osnovni su problemi pri tome jačanje pritiska međunarodnih organizacija i političkih skupina u određivanju jednakih pravila za sve, ali sve češća pojava curenja informacija, što ugrožava jednu od najvažnijih postavki, diskreciju tvrtki i pojedinaca. Kao opozicija tim nastojanjima i pojavama nastupaju mnoge interesne skupine i lobisti krupnoga kapitala, kojima takva situacija odgovara i koji ne žele uvođenje većih promjena. Zbog toga svima koji razmišljaju o preseljenju u neku od poreznih oaza savjetujemo oprez. Promjene u svijetu događaju se na dnevnoj bazi i lako se može dogoditi da zbog nepredvidivih faktora postanete meta poreznih vlasti.
Postojanje poreznih oaza kompleksno je pitanje, a njihovi efekti su višestruki. S jedne strane niske porezne stope stvaraju pritisak na sve ostale zemlje da snize poreze kako bi bile konkurentne, što u pitanje dovodi funkcioniranje nekih društveno važnih procesa. Efekti su za porezne obveznike kratkoročno pozitivni, no dugoročno mogu stvoriti teže uvjete za poslovanje svima zbog prešutnog odobravanja ilegalnog ili netransparentnog načina poslovanja.
