Porezni tretman otpremnina

Zakonom o radu propisano je kada je otpremnina obveza poslodavca i pravo radnika. Da bi radnik imao pravo na otpremninu, potrebno je kumulativno ispuniti sljedeća tri uvjeta:

  1. Poslodavac otkazuje ugovor o radu;
  2. Otkaz nije uvjetovan ponašanjem radnika;
  3. Radnik je barem dvije godine neprekidno proveo u radu kod poslodavca koji otkazuje ugovor.

Neoporeziva otpremnina

Vezano za prvi uvjet, razlikujemo poslovno i osobno uvjetovani otkaz.

Poslovno uvjetovani otkaz je otkaz od strane poslodavca zbog prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, dok je osobno uvjetovani otkaz određen nemogućnosti radnika da uredno izvršava svoje obveze zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti.

Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti, obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima.

Otpremnina je pravo radnika koji je najmanje dvije godine neprekidno proveo kod poslodavca koji otkazuje radni odnos. Prilikom izračuna iznosa otpremnine, potrebno je uzeti u obzir dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa kod tog poslodavca.

Prema Zakonu o radu, otpremnina se ne smije odrediti:

  • u iznosu manjem od jedne trećine prosječne bruto mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca
  • ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije određeno, u iznosu većem od šest prosječnih mjesečnih plaća ostvarenih u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

Odnosno, ono što je u ovom dijelu potrebno imati na umu je sljedeća jednadžba:

1/3 prosječne bruto mjesečne plaće < OTPREMNINA < 6 x prosječna bruto mjesečna plaća

Otpremnina propisana Zakonom o radu je obveza poslodavca. U slučaju kad su ispunjene zakonske pretpostavke, poslodavac je obvezan radniku isplatiti otpremninu. Ukoliko je ugovorom o radu, pravilnikom o radu i/ili kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca ugovorena odnosno određena otpremnina u iznosu koji je za radnika povoljniji, poslodavac je dužan radniku osigurati taj za radnika povoljniji iznos.

Pravilnikom o porezu na dohodak utvrđena je visina otpremnine koja se može radniku isplatiti neoporezivo. Otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza do visine 6.400,00 HRK za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca ne smatraju se primicima od nesamostalnog rada. Otpremnina radniku koji nakon pretrpljene ozljede na radu ili profesionalnog oboljenja nije vraćen na posao, neoporeziva je do visine 8.000,00 za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

Izračun neoporezivog iznosa otpremnine prikazana je na sljedećem primjeru.

 

Radnik A bio je zaposlenik poduzeća ABC 7 godina i 11 mjeseci (s uključenim otkaznim rokom od dva mjeseca, određenog Zakonom o radu).

Otkazan mu je ugovor o radu i radni odnos je istekao 31.5.2014. Bruto plaća ovog radnika bila je 7.600,00 HRK u ožujku, 7.300,00 HRK u travnju te 7.800,00 HRK u svibnju.

Poštujući sve prethodno navedene uvjete, izračun neoporezivog iznosa otpremnine je kako slijedi: 

  1. Prosječna bruto plaća radnika u posljednja tri mjeseca iznosila je 7.566,67 HRK [(7.600,00 HRK + 7.300,00 HRK + 7.800,00 HRK) / 3].
  2. Radnik ima pravo na minimalno trećinu iznosa prosječne bruto plaće, u ovom slučaju, 2.522,22 HRK za svaku navršenu godinu (7.566,67 HRK / 3).
  3. Izračunati iznos množimo s navršenim godinama rada kako bi dobili ukupni iznos otpremnine koja se isplaćuje radniku, odnosno sa 7 ( godina još nije navršena, nedostaje 1 mjesec).

U konačnici dobivamo iznos otpremnine od 17.655,56 HRK (2.522,22 HRK x 7 godina), koji je kao takav u cijelosti neoporeziv (jer je neoporezivo moguće isplatiti do 6.400,00 HRK za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, a u primjeru se bivšem radniku za svaku navršenu godinu rada isplaćuje svega 2.522,22 HRK).


Naravno, ne postoji zabrana isplate otpremnina većih od prethodno navedenih neoporezivih iznosa (iznad 6.400,00 HRK odnosno 8.000,00 HRK po godini), ali se razlika iznad neoporezivog smatra plaćom na koju se obračunavaju propisani obvezni doprinosi te porez i prirez.

Oporeziva otpremnina

Zaposlenik A.B. je kod svog poslodavca proveo 10 godina, nakon čega je osobno uvjetovanim otkazom došlo do raskida Ugovora o radu. Pravilnikom o radu njegovog poslodavca propisano je pravo na otpremninu u iznosu od 6.800,00 HRK za svaku navršenu godinu. Zaposlenik ima pravo na isplatu otpremnine u ukupnom iznosu od 68.000,00 HRK. Budući da je Pravilnikom o porezu na dohodak propisan neoporeziv iznos od 6.400,00 HRK za svaku navršenu godinu rada, poslodavac je u mogućnosti isplatiti radniku neoporezivo 64.000,00 HRK.

Sukladno navedenom, 4.000,00 HRK smatra se plaćom te posljedično podliježe plaćanju obveznih poreza i doprinosa.

Još jedan primjer oporezive isplate je slučaj sporazumnog raskida radnog odnosa. Uslijed takvog raskida radnik, sukladno Zakonu o radu, nema pravo na otpremninu. U slučaju da je to pravo propisano nekim od izvora radnog prava, poslodavac je dužan radniku isplatiti ugovoreni iznos, a tako isplaćena otpremnina u cijelosti je oporeziva.

Porezni položaj otpremnina

Ukoliko je poslodavac dužan radniku isplatiti određeni iznos iznad neoporezivog, pod pretpostavkom da je radnik iskoristio svoj osobni odbitak od 2.600,00 HRK (ili 2.200,00 HRK prije 1.1.2015.) prilikom obračuna plaće, kod obračuna otpremnine nije u mogućnosti koristiti osobni odbitak, stoga porez na dohodak i prirez treba obračunati na svotu bez umanjenja za porezne olakšice. Ovdje je također važno odrediti smatra li se svota otpremnine iznad neoporezivog dijela bruto ili neto svotom otpremnine. U praksi je najčešći slučaj da se Kolektivnim ugovorom ili Ugovorom o radu unaprijed odredi smatra li se isplata oporezivog dijela otpremnine bruto ili neto svotom.

Također, u slučaju isplate otpremnine zajedno sa zadnjom plaćom, odnosno u istom razdoblju, za pravilan obračun potrebno je paziti i na porezne razrede. Ukoliko je za redovnu plaću već iskorišten razred od 12% i dio razreda od 25%, iznos poreza na dohodak na oporezivi iznos otpremnine obračunava se po stopi od 25% i nadalje, po potrebi, 40%.

Ako se otpremnina isplaćuje bivšem zaposleniku u mjesecu nakon isplate zadnje plaće, osobni odbitak više nije moguće koristiti, osim ako poslodavac i dalje raspolaže radnikovom porezom karticom (PK).

Zaključak

Pravo na otpremninu imaju radnici koji su zbog osobno ili profesionalno uvjetovanog otkaza raskinuli Ugovor o radu s poslodavcem ili pak odlaze u mirovinu. U radnom odnosu moraju biti neprekidno najmanje dvije godine, a iznos otpremnine ne smije biti manji od iznosa 1/3 prosječne bruto mjesečne plaće tri mjeseca prije raskida Ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada. Sa stajališta poslodavca, bitni su iznosi neoporezivih otpremnina od 6.400, odnosno 8.000 kuna. Svi više isplaćeni iznosi tretiraju se kao plaća i podliježu obvezi plaćanja doprinosa, poreza i prireza. U slučaju sporazumnog raskida Ugovora, ukoliko postoji obveza isplate otpremnine u nekom od izvora radnog prava, ili se poslodavac svojevoljno odluči na isplatu iste, cjelokupni iznos smatra se plaćom., odnosno dohotkom od nesamostalnog rada.

Članak napisao Mazars Cinotti Consulting

marars

 

 

Mazars Cinotti Audit, Mazars Cinotti Consulting i Mazars Cinotti Accounting su specijalizirana društva koja počivaju na principima profesionalnosti, te pružanja vrijednosti za novac našim klijentima.

Društva Mazars Cinotti su specijalizirana za pružanje revizijskih, poreznih, financijskih te računovodstveno – knjigovodstvenih usluga. Pokrivamo cijeli spektar usluga s navedenih područja te za iste posjedujemo potrebne licence te višegodišnje međunarodno i domaće iskustvo. Mazars Cinotti društva su članovi Mazars grupe. Mazars je međunarodna, neovisna organizacija specijalizirana u područjima poreza, revizije, računovodstva te pravnog i poslovnog savjetovanja (www.mazars.hr i www.mazars.com).

 

Tekstovi su informativnog karaktera te se isti ne bi trebali koristi za donošenje poslovnih odluka.

 

 

Podijeli

Odgovori

Top