Ovakve pogoršane uvjete poslovanja pokazalo je prvo zajedničko istraživanje Američke i Nordijske gospodarske komore u Hrvatskoj čiji su rezultati predstavljeni na današnjoj konferenciji za novinare.
U istraživanju je sudjelovalo 87 tvrtki-članica obje komore, od njih ukupno više od 200 (oko 160 je u članstvu Američke komore, a oko 55 u Nordijskoj), izvijestila je izvršna direktorica Nordijske komore Gordana Fuštar. Dodala je kako zbog tako malog uzorka rezultate treba uzimati s oprezom, ali ih istodobno uzimati u obzir jer se radi o važnim kompanijama koje posluju u Hrvatskoj i s Hrvatskom.
Slično je kazala i izvršna direktorica Američke komore (AmCham) Andrea Doko Jelušič dodavši da su rezultati istraživanja dostavljeni uredu hrvatskog predsjednika, veleposlanicima, a bit će i novoj vladi.
Istaknula je i da se slijedom toga članice obiju komora nadaju skorom uklanjanju spomenutih prepreka.
U istraživanju, koje je od travnja do rujna ove godine provela agencija Ipsos Puls, oko 50 posto ispitanih navelo je da kako očekuje da će poslovna situacija u Hrvatskoj ostati ista i u tri mjeseca nakon istraživanja, dok ih se 76 posto izjasnilo da neće mijenjati cijene svojih proizvoda i usluga niti broj zaposlenih.
Među tri glavna ograničavajuća faktora poslovanja u Hrvatskoj njih 33 posto naveli su nelikvidnost, a po 26 posto zakonodavstvo i administraciju, dok su među tri glavne prednosti njih 62 posto navodili turistički potencijal, 61 posto geostrateški položaj i 40 posto kvalitetnu infrastrukturu.
Za njih 64 posto uvjeti poslovanja u zadnje tri godine su se pogoršali, i to za njih najviše, 77 posto, u rokovima plaćanja i nelikvidnosti, a za po 50 posto tvrtki u lošijim uvjetima financiranja i smanjenoj potražnji.
Njih 36 posto navelo je i da se problem korupcije povećao, a čak 80 posto ih smatra da državna administracija narušava poslovne uvjete, dok je lokalna administracija problem za njih 65 posto.
Uspoređujući poslovne uvjete u Hrvatskoj s drugim zemljama u regiji srednje i istočne Europe, u kojoj posluje 67 posto ispitanih, 40 posto ih smatra kako je u Hrvatskoj najlošije, 41 posto da je prosječno, a tek 3 posto misli da je u Hrvatskoj bolje.
Hina
