Postoji li napredak u korporativnom izvještavanju vezanom za klimu i okoliš

Slično kao i računovodstvo, poboljšanje izvještavanja o održivosti neophodno je za bolje korporativno upravljanje preprekama i mogućnostima u svijetu koji se brzo mijenja. Orijentiranost na relevantne i značajne informacije ključne su za stvaranje visokokvalitetnog izvješća koje koristi poduzeću i investitorima. Informacije koje poduzeća objavljuju o svojim rizicima i utjecajima povezanim s klimatskim promjenama i širim pitanjima održivosti glavni su alat za ulagače, banke i sudionike financijskog tržišta da razumiju aktivnosti i strategije poduzeća u koja ulažu.

Zakonodavni okvir o korporativnom izvještavanju o održivosti u Europi će bit reformirano u 2021. godini, prvenstveno kao dio revizije regulacije financijskog tržišta. Naglasak se stavlja na reforme koje uključuju planove za stvaranje popratnih standarda izvještavanja. Ovo je prekretnica za europske kreatore i regulatore politika koji imaju jedinstvenu priliku otkloniti nedostatke utvrđene u studiji “Climate and environmental disclosures of 300 companies from Central, Eastern and Southern Europe” i pružiti prijeko potrebno usmjerenje i sigurnost poduzećima koje posluju unutar kritičnih sektora.

Ključni zaključci novog istraživanja o klimatskim i okolišnim objavama 300 poduzeća iz srednje, istočne i južne Europe koje je objavio Frank Bold (pravna organizacija od javnog interesa koja koordinira Savez za korporativnu transparentnost) uključuju:

  • Klimatske politike, planovi i rizici:
    • 42% poduzeća ne objašnjava glavne rizike. Što se tiče politika, 23% ih ne izvještava o relevantnim informacijama, a 46% ne opisuje ishode njihove primjene
  • Ciljevi:
    • Relativno mali broj poduzeća izvještava o postavljenim ciljevima vezanih uz klimatske promjene (16%) i specifičnim rizicima na način koji uzima u obzir planirani prijelaz europskog gospodarstva na model s niskim udjelom ugljika (npr. korištenjem znanstveno utemeljenih metodologija za određivanje cilja dekarbonizacije i vremenski raspored)
  • Odbor za financijsku stabilnost o objavi financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama (TCFD) i financijski sektor:
    • Broj poduzeća koje objavljuju informacije a koje odgovaraju kriterijima za izvještavanje o riziku na temelju TCFD-a, poput vremenskih horizonta, klimatskih scenarija, strategije upravljanja rizicima itd., i dalje je vrlo nizak (između 2% i 28%, ovisno o kriterijima). Slično tome, financijske institucije iznenađujuće ne koriste pokazatelje o svojoj izloženosti klimatskim rizicima kao što je preporučila Europska komisija.
  • Emisije & promet emisijama:
    • Izvještavanje o emisijama u Području 3 (24%), intenzitetu stakleničkih plinova (32%) i prometu od održivih aktivnosti (5%) nije često, iako je izuzetno važno za analizirana poduzeća
  • Pitanja zaštite okoliša:
    • Procjena objava poduzeća o korištenju prirodnih resursa, onečišćenju i biološkoj raznolikosti slijedi sličan obrazac, s još nižim razinama izvještavanja o specifičnim informacijama (10%)
  • Pozitivan napredak:
    • Postiže se skromni, ali obećavajući napredak (povećanje poduzeća za 16% koje pružaju specifične informacije o svojim politikama), ali ovo je poboljšanje uglavnom koncentrirano u Španjolskoj, s 20% povećanjem izvješćivanja o klimatskim ciljevima
  • Regionalne razlike:
    • Dok 25% poduzeća iz južne Europe objašnjava usklađenost sa znanstveno utemeljenim klimatskim ciljevima, samo 4% poduzeća to čini u centralnoj i istočnoj Europi

Potrebne su jasnije obveze i standardi kako bi se razjasnilo što se od kompanija iz različitih sektora očekuje da izvješćuju i kako se primjenjuju zahtjevi za objavljivanjem. Slično tome, izjednačit će se uvjeti poslovanja i osigurati da poduzeća u svim zemljama budu sposobna prilagoditi se potrebama koje budućnost donosi.

Dodatne informacije:

Slijedom obveza koje je 2018. uvela EU Direktiva o nefinancijskom izvještavanju, velika poduzeća, banke i osiguravajuće kuće obvezni su objaviti relevantne informacije o pitanjima zaštite okoliša, društvenim pitanjima, statusu zaposlenih, te o ljudskim pravima i antikorupciji. Međutim, kao što je pokazalo prethodno istraživanje Saveza za korporativnu transparentnost temeljeno na objavama 1000 europskih poduzeća, kvaliteta i relevantnost informacija i dalje su kritično loši. Europska komisija predstavit će prijedlog reforme početkom 2021. godine, dok će EU parlament o tom pitanju glasati na jesen.

Europska unija ima ambicioznu agendu za temu održivih financija koja se fokusira na preusmjeravanje privatnog i javnog novca na održive aktivnosti i radi na pokrivanju 180 milijardi eura dodatnih ulaganja godišnje potrebnih za postizanje ciljeva EU-a do 2030. godine koji su dogovoreni u Parizu. Europski zeleni plan i paket za oporavak također se izravno odnose na potrebu za pouzdanim i značajnim podacima o održivosti poduzeća. Nadalje, investitori, računovođe, bankarske udruge, potrošačke skupine i vodeća poduzeća pozivaju na standardizaciju izvještavanja o održivosti na EU i na međunarodnoj razini. Svi ti akteri, kao i globalne inicijative poput radne skupine za dobrovoljnu objavu financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama prepoznaju spor, ali nedovoljan napredak.

Proces reforme pravnog okvira EU-a može dati pravu notu u tom smjeru.

Podijeli

Odgovori

Top