Novosti

Potrebni su nam novi izvori rasta i jačanje izvoza – deficiti se moraju smanjiti

Vlade istočnoeuropskih zemalja moraju djelovati brzo kako bi smanjile proračunske deficite, inače im prijete fiskalne krize poput one u Grčkoj, koje bi uvelike oštetile već oslabljene bankovne sustave, upozorio je u srijedu Međunarodni monetarni fond (MMF). Za Hrvatsku MMF predviđa nastavak smanjivanja gospodarstva u ovoj godini za 1,5 posto, te rast od 1,6 posto u 2011. Predviđena inflacija u ovoj godini u Hrvatskoj je 1,9 posto, a u 2011. 2,8 posto.

Vlade istočnoeuropskih zemalja moraju djelovati brzo kako bi smanjile proračunske deficite, inače im prijete fiskalne krize poput one u Grčkoj, koje bi uvelike oštetile već oslabljene bankovne sustave, upozorio je u srijedu Međunarodni monetarni fond (MMF). Za Hrvatsku MMF predviđa nastavak smanjivanja gospodarstva u ovoj godini za 1,5 posto, te rast od 1,6 posto u 2011. Predviđena inflacija u ovoj godini u Hrvatskoj je 1,9 posto, a u 2011. 2,8 posto.

U svom najnovijem izvješću Regionalni gospodarski izgledi (REO) za Europu, MMF gospodarstvima u istočnoj Europi predviđa prosječan rast za 3,9 posto u 2010. i 3,8 posto u 2011. godini, nakon smanjivanja BDP-a za 6 posto prošle godine.

Hrvatska – rast iduće godine 1,6 posto

Za Hrvatsku MMF predviđa nastavak smanjivanja gospodarstva u ovoj godini za 1,5 posto, te rast od 1,6 posto u 2011. Predviđena inflacija u ovoj godini u Hrvatskoj je 1,9 posto, a u 2011. 2,8 posto.

MMF je upozorio da se mnoga gospodarstva suočavaju s velikim izazovima pri održavanju tempa oporavka, koji će uvelike ovisiti o zbivanjima u euro zoni, glavnom izvoznom tržištu zemalja istočne Europe.

– Glavni rizik od gospodarskog opadanja za Europu u nastajanju je oživljavanje dužničkog stresa u naprednoj Europi, što može pritisnuti rast u eurozoni i prouzročiti negativno prelijevanje za regiju – ističe MMF.

Čak i bez intenziviranja fiskalne krize u eurozoni, investitori mogu postati zabrinuti za sposobnost nekih istočnoeuropskih vlada da vrate svoje dugove, te postati neskloni posuđivanju kao što su to učinili s Grčkom.

Hitne mjere!

Da bi se zaštitile protiv te mogućnosti, mnoge istočnoeuropske vlade trebaju poduzeti hitne mjere za smanjenje svojih proračunskih deficita.

– Da bi spriječili zabrinutost na tržištu, zemlje s visokim fiskalnim ranjivostima trebale bi ubrzati fiskalnu konsolidaciju – kazao je MMF.

Fond je rekao kako očekuje da će na europskim tržištima u nastajanju u cjelini, proračunski deficit pasti na 5,2 posto BDP-a ove godine i na 4,2 posto BDP-a iduće godine, nakon što je 2009. iznosio 6 posto.

MMF također navodi da nagli rast prinosa državnih obveznica i pad njihove tržišne vrijednosti, može negativno utjecati na lokalne bankovne sustave.

– Financijski sektori bi bili posebno pogođeni, osobito u onim zemljama gdje banke drže velik dio svoje imovine u obliku državnih vrijednosnica, kao što su Albanija, Mađarska, Poljska i Turska – priopćio je Fond.

U takvim bi zemljama, pad vrijednosti državnih vrijednosnica mogao znatno utjecati na kapitalizaciju banaka. To pak može smanjiti ponudu bankovnih kredita”.

Bolje sutra jamče novi izvori rasta i izvoz

MMF ističe da mnoga gospodarstva u istočnoj Europi moraju pronaći nove izvore rasta, oslanjajući se više na izvoz nego na domaću potražnju. Prije početka financijske krize 2007., istočna Europa doživjela je val gospodarskog rasta. To je u velikoj mjeri bilo potaknuto priljevom kapitala koji je financirao snažan rast domaće potražnje, nešto što nije vjerojatno da će se opet dogoditi, rekao je MMF-a.

– Nije vjerojatno da će se priljevi kapitala vratiti na razine prije krize, a domaća potražnja vjerojatno će ostati potisnuta – procjenjuje Fond.

– Budući rast mora se više oslanjati na sektor razmjenjivih dobara, a manje na sektor nerazmjenjivih dobara, osobito u zemljama koje su izgradile velike neravnoteže tijekom gospodarskog buma – navodi Fond.

„Rizične reorganizirati ili ukloniti bez odlaganja“

U izvješću se također ukazuje da i dalje postoje značajni rizici, te preporuča primjena odgovarajuće politike. Nužnu fiskalnu konsolidaciju, treba poduzeti na način da se smanji negativan utjecaj na rast i nezaposlenost, ako rast prijeti da će usporiti znatno više od očekivanja, zemlje s fiskalnim prostorom mogu odgoditi neke planirane konsolidacije.

Monetarna politika mora pažljivo kormilariti između potrebe da normalizira politike s jedne strane i nužnosti da ublaži nestabilnost tržišta državnih dugova, te osigurati likvidnost banaka.

– Političari se trebaju usredotočiti na jačanje bankovnih bilanci. Osjetljive financijske institucije treba reorganizirati i dokapitalirati ili ukloniti bez odlaganja – rekao je Ajai Chopra, v.d. ravnatelja Europskog odjela MMF-a.

– Bolji vladin nadzor uz poboljšanu prekograničnu suradnju može pomoći u izgradnji povjerenja na tržištu. Brojne inicijative su već pokrenute, treba ih završiti, jasno propisati i provesti – dodao je Chopra.

MMF je također pozdravio predložena poboljšanja upravljanja u Europskoj uniji (EU) i eurozoni te pozvao zemlje članice da ubrzaju njihovu provedbu.

Click to comment

Novosti

Brz rast tvrtke može zvučati kao ostvarenje sna svakog poduzetnika, no u stvarnosti nosi mnoge nevidljive zamke.

Ekonomija

Mnoga poduzeća mogu identificirati skalabilne aspekte svog poslovanja koji se mogu standardizirati u cilju smanjenja troškova.

Novosti

Prema najnovijim predviđanjima konzultantsko-revizorske kompanije EY, tehnološke tvrtke u 2024. godini očekuje novi rast poslovanja, unatoč brojnim makroekonomskim izazovima koji utječu na industriju.

Komentari

Na godišnjoj je razini BDP u prvom kvartalu 2023. rastao 2,8% uz umjeren rast svih ključnih elemenata te blagi realan pad uvoza. Još važnije,...

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.

Exit mobile version