Prava kriza dolazi na jesen – kako se za nju pripremiti?

Svima je već poznato da je svjetsko gospodarstvo došlo do nove globalne ekonomske krize čije se posljedice već mogu osjetiti diljem svijeta. Američko gospodarstvo u drugom kvartalu 2020. godine zabilježilo je najveći pad BDP-a u povijesti od čak 33%, a OECD je najavio da će ova kriza biti najdublja u posljednjih stotinu godina.

Kriza je započela kao direktna posljedica pandemije koronavirusa, ali brojni analitičari smatraju da su pravi uzroci krize dublji te da bi se kriza dogodila i da nije bilo pandemije. U svakom slučaju, postoji konsenzus da bi se prave posljedice krize tek trebale osjetiti, budući da se još uvijek nalazimo u početnim stadijima recesije.

Kraj državnih potpora

Državne intervencije zasigurno su pomogle ublažiti negativne posljedice pandemije i zatvaranja gospodarstva u zemljama diljem svijeta, što je nakratko odgodilo pojavu vidljivih posljedica recesije kao što su velika otpuštanja i bankroti poduzeća. Ipak, takve intervencije koštaju i moraju se financirati ili novim zaduživanjem ili povećanjem poreznog opterećenja.

Zbog toga nije realno očekivati da će se programi subvencija poduzećima, ali i pojedincima nastaviti unedogled. Poduzeća koja trenutno preživljavaju samo zahvaljujući tim potporama imat će velikih problema kad isplata potpora završi, a brojni od njih morat će zatvoriti svoja vrata za stalno.

Osim SAD-a, kriza izrazito jako pogađa i Europu. Ujedinjeno Kraljevsto zabilježilo je pad BDP-a od 20%, a iz Njemačke dolaze crne prognoze vezane uz kredite. Naime, analitičari predviđaju kako bi čak 28% poslovnih kredita u Njemačkoj moglo biti otpisano kao gubitak banaka jer ih poduzeća neće moći vraćati.

Udarac na bankovni sustav

Takav udarac na bankovni sustav značio bi gubitak od više od 600 milijardi eura za njemačke banke, a one manje banke mogle bi zbog toga i propasti. Ukoliko se ova crna predviđanja ostvare, za očekivati je da će biti pogođene i one ekonomski slabije europske zemlje, poput Grčke i Hrvatske.

Podsjetimo, Grčka je u prošloj krizi već iskusila krizu bankarskog sustava, kad su mnoge banke ostale bez gotovine što je stvorilo navalu na banke, budući da su štediše htjeli doći do svog novca dok su još mogli. Krajnje negativni scenarij u Grčkoj je izbjegnut zbog pomoći koja je došla od europskih institucija, no što kad te europske institucije ne budu mogle pomoći svima kojima će pomoć biti potrebna?

Nastavak pandemije koronavirusa

Pandemija koronavirusa okidač je nove krize i glavni razlog velikog pada BDP-a u državama koje je virus pogodio. Brojni sektori gospodarstva osjetili su značajan pad za vrijeme provođenja masovnih karantena koje su paralizirale svjetsku trgovinu i značajno smanjile osobnu potrošnju pojedinaca.

Kako stvari sada stoje, izgledno je da će epidemiološka situacija na jesen biti još gora, pa su moguće nove karantene i zatvaranja poduzeća. To će se zasigurno negativno odraziti na gospodarstvo koje će teško prebroditi još jedan val zatvaranja i izolacije.

Čeka li Hrvatsku teška jesen?

Hrvatska nije imuna na gospodarska kretanja u ostatku svijeta, a pogotovo ne na stanje u europskim zemljama kojima je okružena. Uz to, epidemiološka situacija u Hrvatskoj već se i prije početka jeseni počela pogoršavati, budući da se ispostavilo da je drugi val pandemije u Hrvatskoj jači od prvog. Mnogi očekuju da će situacija na jesen biti još gora, što se tiče broja zaraženih i mjera koje bi mogle naštetiti gospodarstvu.

Uz to, nije realno očekivati da će državne potpore u drugom valu biti izdašne kao u prvom, ako će ih uopće biti. Pojedinci i poduzeća ovaj će put biti prepušteni sami sebi, a pad potrošnje dovest će do pada prihoda u mnogim industrijama što bi moglo dovesti do vala bankrota.

Takav bi scenarij i u Hrvatskoj doveo do nemogućnosti vraćanja kredita od strane velikog broja poduzeća, ali i kućanstava, što bi stvorilo pritisak na banke sličan onome u Grčkoj u za vrijeme prošle krize. Naravno, svima je u interesu da se takav crni scenarij izbjegne, pa je za očekivati da će institucije napraviti sve u svojoj moći da to spriječe. Međutim, sve više ljudi sprema se upravo za taj crni scenarij tako što pokušavaju osigurati svoju imovinu investiranjem u oblik imovine koji se pokazao najsigurnijim za vrijeme krize – investicijsko zlato.

Investicijsko zlato kao osiguranje od krize

Držati imovinu u obliku gotovine ili depozita na bankovnom računu nije isplativo, ne samo zbog inflacije koja umanjuje vrijednost novca, već i zbog rizika kojeg nosi ovisnost o bankarskom sustavu u kriznim vremenima. Mnogi stoga traže alternativu novcu, a u doba kad su nekretnine skupe, dionice rizične, a investicijski fondovi neisplativi, sve se veći broj investitora i štediša odlučuje za ulaganje u zlato.

Investicijsko zlato već se pokazalo kao najisplativiji oblik ulaganja u kriznim vremenima. Pogledamo li prošlu ekonomsku krizu, možemo vidjeti da je cijena zlata od 2007. do 2011. narasla za više od 200%, što je donijelo veliku sigurnost i profit svima koji su se odlučili na ulaganje u ovaj plemeniti metal. Cijena zlata ove godine već je znatno narasla, ali činjenica je da se nalazimo tek na početku krize, pa brojni analitičari i investitori smatraju da će se rastući trend nastaviti i u narednom periodu.

Takav scenarij značio bi da je trenutno još uvijek odlično vrijeme za ulaganje u zlato. Da je to prepoznao veliki broj ljudi u svijetu, ali i u Hrvatskoj, potvrđuje činjenica da je potražnja za zlatom u fizičkom obliku ove godine znatno porasla. Sve više ljudi želi svoju imovinu osigurati kupnjom zlatnih poluga ili zlatnika, a budući da su upravo takvi ulagači najbolje prošli za vrijeme prošle krize, nema razloga očekivati da se isti scenarij neće ponoviti i u novoj krizi.

Podijeli

Odgovori

Top