Smatraju kako su u vrijeme recesije nužne promjene u mirovinskom sustavu, te podsjećaju da najveći broj, posebno zapadno europskih zemalja, drugog stupa mirovinskog osiguranja nema.
Također, iskustva drugih zemalja – Češke, Poljske i Slovačke pokazuju da se zamrzavanjem uplate za drugi stup, može zaustaviti akumuliranje javnog duga, ali i dobiti na vremenu za provedbu nužnih reformi, naglašava zamjenik predsjednika Matice Josip Kovačić.
Od 2002. godine u 2. obvezni mirovinski stup kapitalizirane štednje akumulirano je više od 58 milijardi kuna, a to je novac koji je otkinut iz sigurnijeg sustava generacijske solidarnosti te usmjeren u nesigurniju individualnu kapitaliziranu štednju, u privatne bankarske fondove, naglašava Kovačić.
Podsjeća da je Matica umirovljenika još u travnju 2012. na konferenciji o mirovinskom sustavu, koju je organiziralo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, upozorila na važnost preispitivanja djelovanja 2. obveznog stupa mirovinskog osiguranja, te se suprotstavila povećanju doprinosa u 2. stup jer je pokazao niz slabosti na štetu umirovljenika.
Matica umirovljenika ne traži njegovo ukidanje, ali ističe da je neophodna temeljita analiza i usporedba s iskustvima drugih zemalja, osobito onih koje, uz mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, imaju još samo dobrovoljni mirovinski fond individualne kapitalizirane štednje, bez modela kakav je naš 2. stup.
Kovačić naglašava kako je “činjenica da se godišnje obveznim doprinosom za drugi stup mirovinskog osiguranja kod nas skupi više od 5 milijardi kuna i da taj novac nedostaje u prvom stupu generacijske solidarnosti koji se za isplatu mirovina nadoknađuje iz državnog proračuna”.
Iz Matice umirovljenika ističu da je u javnosti “prisutan silan pritisak bankarskih i financijskih lobija kojima je stvarni cilj da iz mirovinskog osiguranja preuzmu što više novca i tako ostvare sigurnu zaradu”.
No, dodaje Kovačić, prešućuju da su zbog slabih rezultata, ali i administrativnih i drugih troškova, od takvog modela drugog stupa neke europske zemlje odustale, neke zamrznule uplate doprinosa, a neke ga nisu ni prihvatile.
Najveći broj, posebno zapadno europskih zemalja, drugog stupa mirovinskog osiguranja nema.
U Hrvatskoj je, prema najnovijim podacima, prosječna mirovina svega 2.266 kuna te je dva i pol puta manja od prosječne plaće, što znači da veliki broj umirovljenika živi u siromaštvu. U takvim uvjetima i u vrijeme recesije, promjene u mirovinskom sustavu su nužne, ocjenjuju iz Matice.
Iskustva drugih zemalja – Češke, Poljske i Slovačke pokazuju da se zamrzavanjem uplate za drugi stup, koji se kod nas do sada uglavnom pretvara u državne obveznice, može zaustaviti akumuliranje javnog duga, ali i dobiti na vremenu za provedbu nužnih reformi, zaključuju iz Matice umirovljenika Hrvatske.