Stara izreka, primjenjiva na sve sfere života, a ne samo na posao, kaže da tko riskira, profitira. Sreća prati hrabre, ali pitanje je koliko je u doba svjetske financijske krize i globalne recesije uputno biti previše hrabar. U svakom slučaju, prije svakoga poteza treba dobro odvagnuti prednosti i mane, tj. rizike.
Što je rizik?
Rizik financijske institucije definiraju kao stanje neodređenosti u kojem neki ishodi uključuju neželjene događaje. To se odnosi na svaku prijetnju ostvarivanju poslovnih ciljeva vaše tvrtke.
Upravljanje rizicima uključuje:
a) identifikaciju rizika
b) mjerenje, kontrolu i nadzor rizika, odnosno događaja koji mogu negativno utjecati na poslovne ciljeve.
Koje su glavne skupine rizika?
Razlikujemo tržišne, operativne i kreditne rizike. Prvi se odnose na nemogućnost povrata investicije ili na lošu prodaju proizvoda ili usluga, drugi na vjerojatnost ostvarivanja potencijalnih gubitaka zbog neprimjerene informatičke potpore, organizacijskih problema, ljudskog faktora, prirodnih katastrofa, zloporabe, prijevare itd. a treći dakako na nemogućnost vraćanja zajmova.
Koje su glavne komponente upravljanja rizicima?
Postoje tri temeljne komponente:
a) izbjegavanje rizika – što je usmjereno na aktivnosti s visokom frekvencijom pojavljivanja i malim posljedicama. Negativna strana te metode (koju treba primjenjivati gdje god je moguće) jest eventualni gubitak poslovnih prilika
b) prijenos rizika – metoda se primjenjuje za malo vjerojatne događaje s velikim posljedicama. U tu metodu spadaju i tehnike koje su (opravdano) stekle vrlo negativnu reputaciju u svjetlu svjetske financijske krize – kreditni derivativi
c) kontrola rizika – upotrebljava se kod događaja s visokom vjerojatnosti i srednje do velikim posljedicama. Podrazumijeva upravljanje, nadzor i prilagođivanje promjenama u skladu s postavljenim limitom rizika.
