Taj će objekt svojom proizvodnjom struje pridonijeti cilju da Hrvatska ostvari energetsku neovisnost do 2020. godine te unaprijediti gospodarstvo, istaknula je premijerka Kosor.
Ušteda od 11 milijuna eura godišnje
HE Lešće će proizvoditi struju u vrijeme vršnog opterećenja, ta je električna energija najskuplja i najvrednija, a omogućit će i smanjenje uvoza struje i time uštedu od 10-11 milijuna eura godišnje, istaknuo je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Leo Begović.
Premijerka Kosor i predsjednik Uprave HEP-a istaknuli su i značaj dokumenta “Zaključak o utvrđivanju prioriteta građenja elektroenergetskih objekata” koji je Vlada usvojila ovo proljeće.
Temeljem tog dokumenta očekuje se da će već ove godine biti raspisani natječaji za pripremu gradnje hidroelektrane Ombla, termoelektrane Plomin III, a njime je planirana i gradnja četiri hidroelektrane na Savi, itd.
HE Lešće nalazi se na rijeci Dobri, u blizini Toplica Lešće, a dijelovi njezinih građevina i akumulacije prostiru se na području Generalskog Stola, Bosiljeva i Ogulina.
Hidroelektrana na daljinsko upravljanje
Za napise u medijima o propusnosti jezera i isuviše velikom gubitku vode u kraš, Begović je rekao da je istina upravo suprotna – očekivalo se da će gubitak iznositi 25 litara u sekundi, a on je sada oko 2,5 litara.
Oprema za upravljanje HE Lešće čini skupa s postojećom opremom HE Gojak nedjeljivu cjelinu, a HE Lešće će biti i prva hrvatska hidroelektrana bez stalne postave, prva kojom će se upravljati daljinski, iz HE Gojak.
Pripremni radovi za izgradnju HE Lešće započeli su u rujnu 2005. godine, a glavni radovi, izgradnja brane i elektroenergetskih postrojenja, započeli su u studenom 2006. godine i izvodio ih je konzorcij u kojem su Končar – Inženjering za energetiku i transport te Konstruktor-inženjering i Ingra.
Hrvatski proizvod
Predsjednik Uprave Končara Darinko Bago ističe kako je Končar proizveo i ugradio većinu opreme, dok je turbine izgradio i montirao slovenski Litostroj.
Po njegovim riječima, HE Lešće i drugi energetski objekti na kojima trenutno rade Končar i druge hrvatske tvrtke dokaz su da Hrvatska može proizvesti i najsloženije hidro i termoelektrane.
Župan Karlovačke županije Ivan Vučić istaknuo je doprinos tog velikog gospodarskog objekta razvoju kraja zbog bolje cestovne povezanosti i vodoopskrbe, a očekuje i razvoj turizma uz novo akumulacijsko jezero.
