Dio država – članica šepa za slovom direktive koja je trebala ući u punu primjenu preklani. Sustavi gube do 40 posto vode bez obzira radilo se o visokorazvijenim zemljama zapadne Europe ili novim članicama EU pa čak i zemljama u razvoju. Prosječna dnevna potrošnja vode po osobi kreće se, prema UNESCO-voj računici, između 300 i 600 litara. Njemačka je odavno u svoju praksu unijela duh ove Direktive ( a i inspirirala je) tako da je zadnja dva desetljeća potrošnja vode po osobi snižena za 17 posto .
Zahvaljujući kampanji o potrebama ušteda, edukaciji, napravama za štednju ali i politici cijena potrošnja vode po Nijemcu zaustavila se na 122 litre dnevno. Ideja je da se u europsku praksu ucijepi malo njemačkih iskustava, recimo prag dnevne potrošnje do 200 litara iznad kojega bi kubik vode bio skuplji. Dakle, pretjerana potrošnja kroz, na primjer, bazen u vrtu – bazeni baš nisu u kategoriji osnovnih potreba – plaćali bi se skuplje. S druge strane, modernizacija vodovodne mreže donijela bi nevjerojatne uštede, posebno Bugarskoj koja gubi polovicu vode. Ne treba ni spominjati da se ovaj dio uputa najviše sviđa lobiju proizvođača vodovodnih cijevi… Mnogi rješenje vide u poskupljenjima, koja su, dakako, daleko jednostavnija od velikih ulaganja u obnovu i osuvremenjavanje vodoopskrbne mreže. Svjetska banka, čulo se nekidan u Europskom parlamentu pri raspravi o budućnosti europske vodoopskrbe, smatra da cijena vode ni u kom slučaju ne bi smjela prijeći pet posto prihoda domaćinstava. Poskupljenja su efikasna, više cijene uvjeravaju potrošače da na vrijeme zatvore slavine, kada su u Estoniji cijene vode upeterestručene potrošnja je pala pa se stabilizirala. Naravno, domaćinstva su prostor gdje se najmanje troši – i samim tim i štedi.
Računa se da poljoprivreda konzumira oko 70 posto vode što znači da bi mjere trebale poticati efikasniju irigaciju. Španjolci su to riješili oslanjajući se na razvojne fondove EU, punom kompjutorizacijom sustava. Nekima je voda besplatna a mogla bi se naplaćivati u koroist općeg dobra, ciljali su neki parlamentarci na termoelektrane. Do kraja ove godine Europska komisija će predstaviti prijedlog očuvanja europskih voda, uvažavajući razlike u resursima, potrebama i potrošnji između sredozemnih otoka i sjevera kontinenta.
*************
Lada STIPIĆ – Niseteo novinarka je i stalna dopisnica Privrednog vjesnika, živi i radi u Bruxellesu. Stručnjakinja je za područja europskih poslova s naglaskom na gospodarstvo, monetarnu uniju, unutarnje tržite EU i integracije u EU… čime se svakodnevno bavi dva desetljeća. Rad u Bruxellesu opisuje kao “Švedski stol” gdje svi imaju pristup informacijama, vještina je detektirati, izabrati i obraditi pravu. Dobitnica je nagrade “Robert Schuman” za kolumnu “Bruxelles a la carte” u Eukonomistu.
