Obala uz Dunav od Vukovara do Iloka promenada je dvoraca, muzeja, arhitektonskih cjelina, arheologije, prirodne baštine, vrhunskih vina i bogate gastronomije. Osnovni turistički identitet naše županije temeljen je na kulturnim atrakcijama, kulturnoj nematerijalnoj baštini i prekrasnoj prirodi, jedinstvenom spoju slavonske ravnice, srijemskih brežuljaka, šuma i rijeka. Dvorci Eltz i Odescalchi, Muzej vučedolske kulture, Orion, najstariji indoeuropski kalendar iz osam tisuća godina starih Vinkovaca, Cesta zlatne niti koja odražava ljepotu ruralnog prostora u okolici Županje, jela tradicijske kuhinje, u svijetu poznati traminci i što je najvažnije, gostoljubivi i iskreni domaćini, najbolja su pozivnica u Srijem i Slavoniju, ističe Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ Vukovarsko-srijemske županije.
Iako je Vukovarsko-srijemska, točnije destinacija Vukovar-Vučedol-Ilok Europska destinacija izvrsnosti (EDEN) na temu kulturnog turizma, čini se da je ovaj dio Hrvatske ipak najprepoznatljiviji po bogatoj gastronomiji?
Eno-gastro ponuda definitivno je jedan od najprepoznatljivijih turističkih proizvoda naše županije, a po svojoj prirodi je takva da je sastavni dio svakog drugog turističkog proizvoda koji bazično predstavlja motiv dolaska u destinaciju. Kreativnost u pripremanju vrhunskih izvornih namirnica koju su imale naše bake zadržala se do danas i unatoč svim modernim pristupima kulinarstvu ostala neodoljiva. Sva tradicijska jela kuhaju se od namirnica koje su na ovoj zemlji zasađene, ubrane i pripremljene. Priča je to o suživotu čovjeka i prirode koja se sjedinjuje upravo za stolom. Takav tradicijski pristup njeguju restorani nositelji oznake „Okusi Srijema i Slavonije“, a jedan od njih, onaj hotela Dunav, prije nekoliko godina dobio je Michelinovu preporuku za najbolji omjer cijene i kvalitete.
Danas je Vukovarsko-srijemska županija iznenađenje za sve koji je prvi put posjete. Koliko je trajao proces kreiranja turističke destinacije?
Više od 20 godina… I još traje. Rad na stvaranju destinacije je po svojoj prirodi takav da zapravo nikada nije dovršen, a uspjeh je zajamčen samo ako sve razine upravljanja turističkim razvojem razumiju potrebe turističkog sektora i na pravi način valoriziraju čovjeka, znanje i rad, zapravo tri najvrjednija resursa. Da nije bilo razumijevanja i suradnje lokalne samouprave, poduzetnika i sustava turističkih zajednica, ne bi bilo ni rezultata. Radimo dobar posao, a to potvrđuju i rezultati. Prošle godine noćenja su se povećala za 12 posto u siječnju i 30 posto u veljači, u odnosu na isto razdoblje u 2019.
Nakon toga je došao lockdown. No, odmah nakon popuštanja mjera predstavili ste Slavonia.Travel, zajednički projekt s kolegicama, direktoricama preostale četiri županijske turističke zajednice u Slavoniji.
Platforma Slavonia.Travel nastala je u vrijeme potpunog zatvaranja. Do kraja godine prevedena je na njemački i engleski jezik, a upravo je u tijeku postavljanje novih sadržajnih opcija. Ne, nismo stali ni u lockdownu. Kriza s pandemijom nas je usporila, ali nas nije omela u nastojanjima da Slavoniju predstavimo kao jedinstvenu turističku destinaciju. Naših pet regionalnih turističkih zajednica: Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska, ujedinjeni su u klaster Slavonija. Intenzivno i uspješno surađujemo i detaljno smo isplanirali aktivnosti u sklopu Strateškog marketinškog plana za razdoblje 2019. – 2025. godine. Naravno, ne možemo sami. I ne mislim samo u financijskom smislu. Razvoj turizma u Slavoniji i u kontinentalnom dijelu Hrvatske treba biti strateška nacionalna i regionalna odluka te se plan tog razvoja treba odvijati prema operativnom organizacijskom i financijskom planu. Hrvatska je brend na turističkom tržištu, a njezin kontinentalni dio je prilika za neku novu, nepoznatu i neistraženu Hrvatsku. Kontinent je prilika, ne teret.
Na koje ste tržište usmjereni, tko je ključan gost u vašoj županiji i Slavoniji?
Za turizam naše županije i čitave Slavonije ključnu ulogu imaju domaći gosti. Iskustva iz 2020. potvrdila su ono što regionalne turističke zajednice Slavonije dugo vremena naglašavaju i na čemu inzistiraju, a to je usmjerenost kampanja na domaće tržište. Udio domaćih gostiju u Slavoniji kreće se oko 80 posto. Blizu smo, imamo jedinstvene atrakcije, iznimnu prirodnu i kulturnu baštinu, vrhunsku eno-gastro ponudu i sjajan odnos cijene i kvalitete, drugim riječima ekonomski smo pristupačniji od drugih destinacija.
