U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta održana je konferencija za novinare na kojoj su predstavljene Preporuke Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Tom prigodom ministar rada i mirovinskoga sustava prof. dr. sc. Mirando Mrsić i ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Željko Jovanović prvi put su predstavili i pregled deficitarnih i suficitarnih zanimanja, a objavljene su i preporuke za smanjivanje odnosno povećanje upisnih kvota u srednjim školama i na visokim učilištima.
Prema analizi Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, u Hrvatskoj su najdeficitarnija zanimanja u području medicine, matematike, elektrotehnike, strojarstva i računarstva, ali i anglistike i germanistike, dok je u najvećem broju županija identificiran prevelik broj mladih s kvalifikacijama iz područja ekonomije i prava.
Analiza pokazuje da je većina suficitarnih zanimanja strukovne prirode jer više od 80 posto svih mladih koji su nezaposleni čine oni koji su završili strukovno obrazovanje.
Pogledajte cijelu prezentaciju:
Milijarda kuna za proaktivnu politiku zapošljavanja
Sve mlade u suficitarnim zanimanjima treba prekvalificirati te što prije krenuti u temeljito restrukturiranje strukovnog obrazovanja, napomenuo je ministar Mrsić. Dodao je kako Hrvatska, želi li biti konkurentna na europskim tržištima rada i kako bi se riješilo goruće pitanje rasta nezaposlenosti među mladima, mora uskladiti obrazovanje s realnim potrebama tržišta rada, obrazovne ponude se trebaju usmjeriti prema rastućim sektorima, a upisne kvote i stipendiranje učenika i studenata podrediti trendovima.
Važan alat za usklađivanje obrazovnog sustava s tržištem rada daje Hrvatski kvalifikacijski okvir. Također, Hrvatska puno očekuje od EU-ova programa usmjerenog na rješavanje problema nezaposlenosti mladih “Garancija za mlade”, od koje bi trebala dobiti oko 60 milijuna eura. Kada se tome pribroje očekivana sredstva Europskoga socijalnog fonda, ukupan iznos penje se na više od 100 milijuna eura odnosno zajedno sa sredstvima iz proračuna Hrvatska će za mjere proaktivne politike zapošljavanja raspolagati s gotovo jednom milijardom kuna.
Sve je to dugotrajan proces koji zahtijeva suradnju svih, pa će HZZ i na tome području raditi velike iskorake sa savjetovanjem kako bi se roditeljima i učenicima dali jasni podaci o tome što ih čeka kad završe pojedina zanimanja, istaknuo je ministar Mrsić naglasivši da je za temeljite reforme potrebno barem pet do deset godina.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Željko Jovanović istaknuo je da škole moraju odgovarati stvarnim potrebama na tržištu rada, dok upisne kvote moraju biti usklađene sa željama i potrebama učenika, ali i sa stvarnim potrebama društva. Stoga će se ondje gdje broj upisanih učenika u srednje škole odstupa od standarda morati pristupiti odlukama koje će značiti rješavanje pitanja tehnološkog viška.
Pomoćnica ministra za visoko obrazovanje prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić rekla je kako odluku o upisnim kvotama donose sama visoka učilišta, stoga Ministarstvo snažno preporučuje visokim učilištima da pri donošenju odluka o upisnim kvotama uzimaju u obzir preporuke HZZ-a.
Stipendije za deficitarna zanimanja
Ministar Jovanović istaknuo je kako će Ministarstvo nastaviti s raznim aktivnostima kojima može utjecati na strukturu visokoobrazovnih kvalifikacija, primjerice dodjeljivanjem stipendija za deficitarna zanimanja te povećanjem bonusa na ugovorena sredstva financiranja sveučilišta u slučaju da ona povećaju kvote u programima za deficitarna zanimanja i slično.
– U tome smjeru ide i sustav financiranja visokog obrazovanja kroz programske ugovore – rekao je ministar te poručio kako se nada da će osnivači škola (gradovi, županije) te veleučilišta i sveučilišta ozbiljno shvatiti preporuke i na njih svojim programima realno odgovoriti.
