Iako rashodna strana nije razrađena, prema predstavljenim smjernicama proračun generalno ima prolaznu ocjenu. No u zraku ostaje visjeti otvoreno pitanje o provedivosti te rashodne strane i preoptimističnoj prognozi rasta koja se temelji na investicijama čije financiranje nije objašnjeno, smatraju ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta Sandra Švaljek i njen kolega i bivši savjetnik premijerke Jadranke Kosor Željko Lovrinčević.
Sandra Švaljek
Sandra Švaljek, komentirajući smjernice Vlade istaknula je kako generalno gledajući one imaju dobru tendenciju jer smanjuju rashode u respektabilnom iznosu od 4,6 mlrd kuna.
Prema njenom mišljenju ocjene sadašnje ekonomske situacije, kao i slabosti hrvatskog gospodarstva i situacije u okruženju postavljene su realno, ali su zato Vladine projekcije rasta preoptimistične i bazirane na diskutabilnim temeljima.
Oslanjamo se na “rak ranu” hrvatskog gospodarstva
Efekt investicija javnih poduzeća na rast, koje bi prema najavi ministra Radimira Čačića ove godine mogle doseći 8 mlrd kuna, relativno je diskutabilan, a za sobom bi mogao ostaviti ogromne dugove.
Tu se otvara i pitanje samog troška tih investicija koji bi mogao premašivati njihove povrate kao i sama činjenica da bi rast trebao generirati sektor koji se u prošlosti pokazao kao “rak rana” hrvatskog gospodarstva, ističu Lovrinčević i Švaljek.
Stoga je rast od 0,8% na temelju kojeg se projicira proračun za 2012. prema njihovom mišljenju nerealan, a projekcija za 2013. u kojoj Hrvatsku očekuju brojni izazovi u potpunosti promašena.
Rejting agencije zanima rashodna strana i račun financiranja
Osnovne zamjerke vezane uz smjernice su nerazrađenost rashodne strane i nepostojanje računa financiranja pa ne znamo kako će se financirati deficit i predviđene javne investicije, a u konačnici još ne znamo ni koje su to točno investicije, pa je teško donijeti ozbiljniju analizu proračuna, ističe Švaljek.
Željko Lovrinčević
Lovrinčević pak naglašava kako to nije dobro jer će rejting agencije, Međunarodni monetarni fond i investitore, koji u veljači počinju pristizati u Hrvatsku, zanimati račun financiranja, baš kao i domaće banke koje ovako još ne znaju koliko će novaca država ove godine od njih trebati.
Švaljek i Lovrinčević također smatraju kako je u poreznom sustavu izvršeno previše zahvata te promjene u sustavu poreza na dohodak prema njihovom mišljenju nisu bile nužne. Zbog manjka informacija muče ih i određene sumnje u ostvarivost rashodne strane proračuna.
Bankamagazine
