Najveće tvrtke srednje i istočne Europe rasle su u 2025. godini, potaknute osobnom potrošnjom kućanstava i javnim ulaganjima. Međutim, veća prodaja nije rezultirala značajnijim rastom profitabilnosti jer su rast troškova rada, slaba vanjska potražnja i sve jača međunarodna konkurencija nastavili vršiti pritisak na profitne marže.
18. izdanje istraživanja Coface CEE Top 500 pokazuje da su ukupni prihodi poduzeća porasli za 2,9% na 1,12 bilijuna eura, pri čemu je više od 2/3 kompanija ostvarilo rast prodaje. Neto dobit pritom je ostala gotovo nepromijenjena na 34,9 milijardi eura, što je smanjilo neto profitnu maržu s 3,2% na 3,1%.
Vodećih Top 500: Rast se vraća, profitabilnost ostaje pod pritiskom
Gospodarski oporavak srednje i istočne Europe nastavio se i tijekom 2025. godine, uz prosječan rast BDP-a od 2,4%. Glavni pokretač ostala je osobna potrošnja, potaknuta rastom realnih plaća i snažnim tržištem rada, dok su infrastrukturni i energetski projekti financirani sredstvima Europske unije dodatno podržali investicije. S druge strane, izvozno orijentirane industrije poslovale su u zahtjevnijem okruženju zbog slabe potražnje iz Njemačke i pritisaka na globalnu trgovinu izazvanih trgovinskim sukobima.
Unatoč rastu prihoda najvećih tvrtki u regiji, ukupna profitabilnost nije se poboljšala. Plaće su nastavile rasti brže od produktivnosti, troškovi financiranja ostali su visoki, a nekoliko velikih industrijskih kompanija zabilježilo je značajne gubitke. Broj tvrtki koje posluju s gubitkom povećao se sa 65 na 74.
“Pravi izazov danas nije ostvariti rast, već ga pretvoriti u održivu profitabilnost. Uz rast troškova rada i sve snažniju konkurenciju, tvrtke u srednjoj i istočnoj Europi morat će povećati produktivnost, stvarati veću dodanu vrijednost i napredovati u lancu vrijednosti. Upravo će ti čimbenici sve više određivati koje će kompanije uspjeti iskoristiti povoljnije tržišno okruženje za dugoročan uspjeh,” izjavio je Mateusz Dadej, Coface regionalni ekonomist za srednju i istočnu Europu.
Razvoj po državama: Poljska prednjači, Rumunjska ubrzava
Poljska ostaje uvjerljivo vodeća zemlja na ljestvici sa 172 tvrtke, zahvaljujući velikom domaćem tržištu. Posebno dobre rezultate ostvarile su kompanije usmjerene na potrošače, dok su sektori prerade nafte, kemijske industrije i rudarenja ugljena utjecali na smanjenje profitabilnosti. Češka je zabilježila stabilan rast, prvenstveno zahvaljujući snažnoj automobilskoj industriji, dok je Mađarska ostvarila dobre rezultate u sektoru elektronike i maloprodaje, uz istovremene izazove u proizvodnji baterija i automobila. Među četiri najveća gospodarstva regije posebno se istaknula Rumunjska, čije su kompanije povećale ukupne prihode za 6,2%, zahvaljujući snažnim rezultatima maloprodajnog i automobilskog sektora.
Ključni igrači: Stabilnost na vrhu, pojavljuju se novi izvori rasta
Prvih sedam mjesta na ljestvici ostalo je nepromijenjeno. Orlen je zadržao prvo mjesto, dok je češka Škoda Auto ostala druga te ostvarila najveću neto dobit među svim kompanijama na ljestvici. Treće mjesto zauzeo je Jeronimo Martins Polska, vlasnik najvećeg poljskog maloprodajnog lanca Biedronka, što potvrđuje kontinuiranu snagu potrošački orijentiranih poslovnih modela. Niže na ljestvici snažan napredak ostvarile su tvrtke povezane s ulaganjima u podatkovne centre, novim kapacitetima u automobilskoj industriji te energetskim sektorom, što ukazuje na širenje izvora gospodarskog rasta u regiji.
Sektorski trendovi: Mijenja se model rasta srednje i istočne Europe
Industrija i dalje ostaje temelj gospodarstva regije, no izvori rasta postaju sve raznolikiji. Automobilski i transportni sektor postao je najzastupljeniji sektor na ljestvici s 94 kompanije, iako su rezultati bili neujednačeni zbog slabe europske potražnje i sve snažnije konkurencije kineskih proizvođača.
Istodobno je maloprodaja profitirala od povećane osobne potrošnje, dok je građevinski sektor snažno rastao zahvaljujući infrastrukturnim projektima financiranima sredstvima Europske unije. Kao novi pokretač rasta sve se više ističe i obrambena industrija, pri čemu su četiri najveća proizvođača zastupljena na ljestvici povećala ukupne prihode za čak 49%. Nasuprot tome, sektori prerade nafte, kemijske industrije i metalne industrije ostali su pod pritiskom zbog nižih cijena sirovina, slabe industrijske potražnje i jače međunarodne konkurencije.
“Srednja i istočna Europa svoju je snagu izgradila na snažnoj industrijskoj bazi i dubokoj integraciji u europske opskrbne lance. To i dalje predstavlja važnu konkurentsku prednost, ali poslovno okruženje se mijenja. Uspješne će biti one tvrtke koje uspiju spojiti industrijsku snagu s većom produktivnošću, fleksibilnošću i sposobnošću brzog odgovora na nove izvore rasta,” izjavio je Jarosław Jaworski, Coface CEO za srednju i istočnu Europu.
Tržište rada: Veći fokus na produktivnost
Tvrtke iz ljestvice Coface CEE Top 500 zapošljavale su 2,53 milijuna ljudi tijekom 2025. godine, što je 1,3 % više nego godinu ranije. Međutim, taj rast uglavnom je rezultat promjena u sastavu ljestvice. Na usporedivoj osnovi zaposlenost je ostala uglavnom stabilna, što odražava opreznije zapošljavanje te nastavak ulaganja u automatizaciju i povećanje produktivnosti.
Izgledi: Umjeren rast uz trajnu neizvjesnost
Coface očekuje rast BDP-a srednje i istočne Europe od 2,3 % u 2026. godini te 2,6 % u 2027. godini, potaknut prvenstveno osobnom potrošnjom, investicijama i povećanim izdacima za obranu.
Povećana javna potrošnja u Njemačkoj mogla bi postupno pružiti dodatnu podršku izvoznicima iz regije, no međunarodne trgovinske napetosti i jačanje kineske konkurencije i dalje predstavljaju značajne rizike.
Uz već ionako niske profitne marže, najveći izazov za vodeće kompanije srednje i istočne Europe više nije samo ostvariti rast, već taj rast pretvoriti u dugoročno održivu profitabilnost.
