Rast potrošnje, u kombinaciji s padom prihoda, rezultirao je rastom proračunskog deficita iznad ciljane razine u prvih šest mjeseci godine, a kako bi financirala deficit i refinancirala dospjele obveze, hrvatska je vlada sredinom srpnja izdala 10-godišnje državne obveznice vrijedne 1,8 milijardi eura uz kamatnu stopu od 6,6 posto.
Kratkoročo i dugoročno – Hrvatska u problemu zbog duga
To izdanje pokrilo je kratkoročne potrebe financiranja, ali povećava ionako visok vanjski dug Hrvatske koji bi, procjenju analitičari D&B, do kraja 2010. mogao dosegnuti 100 posto BDP-a. To, kako navode, povećava zabrinutosti oko hrvatske sposobnosti vraćanja dugova, kratkoročno i dugoročno.
Kako bi se suočila s pogoršavanjem fiskalne situacije, vlada razmatra usvajanje novih mjera koje bi mogle potaknuti oporavak javnih financija, a među tim mjerama spominjalo se i uvođenje posebnog bankarskog poreza.
Iako bi povećao prihode, po mišljenju analitičara D&B, bankarski bi porez vjerojatno prikočio zajmove privatnom sektoru, time poskupio kredite te tako odgodio gospodarski oporavak.
Iako vlada planira reducirati fiskalnu potrošnju, s obzirom na rastuće nezadovoljstvo javnosti, sumnjamo u to da će slaba koalicijska vlada uoči skorašnjih općih izbora u 2011. imati dovoljno snažnu volju za provođenje stroge fiskalne politike i smanjenje socijalnih davanja, smatraju analitičari D&B.
“Plinovod je dobra investicija”
Pozitivnim ocjenjuju sporazum Hrvatske i Mađarske o partnerstvu na izgradnji prekograničnog plinovoda koji bi povezao dvije zemlje, a koji bi trebao biti pušten u rad početkom 2011.
Taj će plinovod Hrvatskoj pružiti novi izvor opskrbe prirodnog plina te joj omogućiti kupovinu prirodnog plina od nekoliko dobavljača, uvelike reducirajući njezinu ovisnost o ruskoj državnoj tvrtki Gazprom, smatraju u D&B i dodaju da će to dugoročno rezultirati nižim cijenama i većom sigurnošću opskrbe hrvatskog tržišta prirodnim plinom.
Analitičari navode i kako je Hrvatska krajem srpnja zatvorila još dva poglavlja pregovora s Europskom unijom. Od početka pregovora 2005. Hrvatska je zatvorila 22 poglavlja od ukupno 33 potrebna za pripremu za njezino priključenje Uniji.
Kada ćemo u EU?
– Vlada nastoji pregovore završiti 2011. ili početkom 2012. Međutim, dinamiku pregovora odredit će napredak u nekoliko teških poglavlja – kao što su tržišno natjecanje, sudstvo i temeljna prava – na kojima će se raditi u narednim mjesecima, – navodi se u izvješću D&B.
Analitičari te bonitetne kuće također navode kako je mogućnost poslovanja s hrvatskim poduzećima i dalje pod povećalom zbog smanjenih kreditnih aktivnosti domaćih banaka, povećanog broja stečajeva te ranjivog ekonomskog okruženja. Plaćanja poduzeća ostala su na istoj razini, djelom zahvaljujući strožim kreditnim uvjetima dobavljača ali i novim vladinim mjerama kojima je poboljšano plaćanje u javnom sektoru, navodi se u izvješću.
